POMOC PAŃSTWA - CHORWACJA - Pomoc państwa SA.63845 (2021/NN) - Skarga dotycząca pomocy państwa na rzecz niektórych chorwackich przedsiębiorstw działających w przemyśle drzewnym - Zaproszenie do zgłaszania uwag zgodnie z art. 108 ust. 2 Traktatu o funkcjonowaniu Unii Europejskiej

POMOC PAŃSTWA - CHORWACJA

Pomoc państwa SA.63845 (2021/NN) - Skarga dotycząca pomocy państwa na rzecz niektórych chorwackich przedsiębiorstw działających w przemyśle drzewnym Zaproszenie do zgłaszania uwag zgodnie z art. 108 ust. 2 Traktatu o funkcjonowaniu Unii Europejskiej

(Tekst mający znaczenie dla EOG)

(C/2025/2126)

Pismem z dnia 24.2.2025 r., zamieszczonym w autentycznej wersji językowej na stronach następujących po niniejszym streszczeniu, Komisja powiadomiła Chorwację o swojej decyzji w sprawie wszczęcia postępowania określonego w art. 108 ust. 2 Traktatu o funkcjonowaniu Unii Europejskiej dotyczącego wyżej wspomnianych środków pomocy.

Zainteresowane strony mogą zgłaszać uwagi na temat środków, w odniesieniu do którego Komisja wszczyna postępowanie, w terminie jednego miesiąca od daty publikacji niniejszego streszczenia i towarzyszącego mu pisma na następujący adres lub numer faksu:

European Commission

Directorate-General for Competition

State Aid Greffe

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIE

[e-mail]

Otrzymane uwagi zostaną przekazane Chorwacji. Zainteresowane strony zgłaszające uwagi mogą wystąpić z odpowiednio uzasadnionym pisemnym wnioskiem o objęcie klauzulą poufności ich tożsamości lub fragmentów zgłaszanych uwag.

TEKST STRESZCZENIA

Przedsiębiorstwo Hrvatske Sume (zwane dalej "HS") jest osobą prawną upoważnioną do zarządzania lasami lub gruntami leśnymi będącymi własnością Republiki Chorwacji oraz do ich komercyjnej eksploatacji na podstawie wyłącznych praw przyznanych przez państwo.

30 czerwca 2021 r. Komisja otrzymała skargę dotyczącą domniemanej pomocy przyznanej przez Republikę Chorwacji na rzecz HS i niektórych chorwackich przedsiębiorstw działających w przemyśle drzewnym.

Na podstawie niniejszej decyzji wszczyna się formalne postępowanie w celu zbadania domniemanych środków pomocy, które odnoszą się do (i) braku wynagrodzenia z tytułu wyłącznych praw do komercyjnej eksploatacji lasów państwowych przyznanych HS przez Chorwację od 1990 r. na mocy różnych kolejnych zmian ustawy o lasach (NN nr 41/1990) oraz (ii) warunków ekonomicznych oferowanych przez przedsiębiorstwo HS swoim klientom w kontekście długoterminowych umów sprzedaży ("umowy ramowe") od 1 lipca 2013 r.

Komisja ma wątpliwości, czy domniemany brak jakiegokolwiek wynagrodzenia z tytułu praw do komercyjnej eksploatacji lasów państwowych przynosi przedsiębiorstwu HS korzyść gospodarczą, ponieważ potencjalnie zwalnia HS z kosztów, które w przeciwnym razie musiałoby ponieść.

Komisja ma również wątpliwości, czy umowy ramowe można przypisać państwu, czy raczej autonomicznej strategii biznesowej HS bez udziału państwa. Ponadto Komisja ma wątpliwości, czy ceny roczne określone w umowach ramowych stanowią ceny zgodne z rynkiem.

W związku z tym Komisja wstępnie uważa, że nie należy wykluczyć, że oba środki mogą stanowić pomoc państwa w rozumieniu art. 107 ust. 1 TFUE na rzecz HS i niektórych chorwackich zakładów przetwórstwa drzewnego.

Zgodnie z art. 16 rozporządzenia Rady (UE) 2015/1589 wszelka niezgodna z prawem pomoc może podlegać odzyskaniu od beneficjenta.

TEKST STRESZCZENIA

Komisija zeli obavijestiti Hrvatsku da je, nakon pregleda informacija koje su dostavila Vasa nadleźna tijela o navedenoj navodnoj potpori, odlucila pokrenuti postupak utvrden clankom 108. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

1. POSTUPAK

(1) Europska komisija ("Komisija") zaprimila je 30. lipnja 2021. prituźbu drustva auric timber d.o.o. (dalje u tekstu "Auric Timber"), drustva auric barrels d.o.o. (dalje u tekstu "Auric Barrels"), drustva Fatuus Selva k.d. (dalje u tekstu "Fatuus Selva") i drustva Faunus Selva k.d. (dalje u tekstu "Faunus Selva" te dalje u tekstu zajednicki "podnositelj prituźbe") u vezi s navodnom potporom koju je Republika Hrvatska dodijelila u korist poduzeća Hrvatske Sume d.o.o. (dalje u tekstu "HS"), ciji je kapital u cijelosti u vlasnistvu drzave te u korist odredenih hrvatskih poduzeća za preradu drva koja kupuju drvo od Hrvatskih Suma (uvodna izjava 9.).

(2) Komisija je 8. rujna 2021. prituzbu proslijedila hrvatskim tijelima na ocitovanje. Hrvatska tijela dostavila su svoje primjedbe 14. listopada 2021.

(3) Nakon preliminarnog misljenja Komisije od 10. ozujka 2022. da nije bilo moguće utvrditi postojanje drzavne potpore, podnositelj prituzbe dostavio je u podnesku zaprimljenom 29. travnja 2022. dopunu prituzbi, koja je 27. lipnja 2022. poslana hrvatskim tijelima na ocitovanje. Hrvatska tijela dostavila su svoje primjedbe 29. srpnja 2022.

(4) Podnositelj prituzbe dopunio je svoj podnesak 17. svibnja 2023., 4. kolovoza 2023., 29. rujna 2023., 31. svibnja 2024., 11. listopada 2024. i 23. prosinca 2024.

(5) Komisija je od Hrvatske zatrazila dodatne informacije 16. studenog 2022., 17. studenog 2023., 7. i 28. veljace 2024. te 14. lipnja 2024., na koje je Hrvatska odgovorila 15. studenog i 15. prosinca 2022., 15. prosinca 2023., 12. veljace 2024., 4. ozujka 2024. i 8. srpnja 2024.

2. DETALJAN OPIS MJERA

2.1. Stranke i pravni i gospodarski kontekst mjera

2.1.1. Navodni korisnici

2.1.1.1. HS

(6) HS je osnovan kao javni sumoposjednik suma u vlasnistvu Republike Hrvatske, koje su nacionalnim pravom definirane kao "dobro od interesa za Republiku Hrvatsku", i pravna osoba ovlastena za gospodarenje sumom i/ili sumskim zemljistem u vlasnistvu Republike Hrvatske na temelju odredbi Zakona o sumama iz 1983., kako je izmijenjen Zakonom o sumama iz 1990. (vidjeti clanak 18. Zakona o sumama iz 1983., kako je zamijenjen clankom 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sumama iz 1990., trenutacno clanak 17. vazećeg Zakona o sumama) ¹ . Zakonom o sumama iz 1990. sva prijasnja sumska gospodarstva i sumarske djelatnosti objedinjena su u jedinstveno sumarsko gospodarstvo i osnovano je "Hrvatsko sumarsko javno drustvo", koje je 2002. pretvoreno u trgovacko drustvo ² . Drustvo je u potpunom vlasnistvu Republike Hrvatske sa sjedistem u Zagrebu i obuhvaća 17 regionalnih uprava za sume (ovisnih drustava) te 169 regionalnih ureda za sume.

(7) HS u ime Republike Hrvatske obavlja komercijalne i nekomercijalne djelatnosti: upravlja drvnim sortimentima koji se mogu prikupiti iz drzavnih suma i prodaje kolicine odredene godisnjim ogranicenjima za svaku vrstu drva koje je propisalo Ministarstvo poljoprivrede te osigurava trajnost i odrzivost suma u drzavnom vlasnistvu (clanci 4. i 23. Zakona o sumama) i na taj nacin provodi zadaće zastite okolisa (npr. obnova suma, provedba planova zastite od pozara, praćenje bolesti bilja i nametnika) ³ , kao i druge aktivnosti od javnog interesa (npr. lokalna potpora općinama u hitnim slucajevima, obrazovni programi i kampanje za zastitu okolisa) ⁴ . Hrvatska nadlezna tijela tvrde da bi se takve djelatnosti od općeg gospodarskog interesa obavljale bez subvencija hrvatske drzave ⁵ .

(8) HS upravlja i komercijalno iskoristava 76 % suma u Hrvatskoj na temelju iskljucivih prava koja mu je dodijelila drzava (clanci 6., 7., 16. i 17. Zakona o sumama) ⁶ . U zamjenu za iskljuciva prava HS dio godisnje dobiti (60 %) uplaćuje u drzavni proracun, dok se preostala dobit (40 %) ponovno ulaze u posumljavanje i zastitu javnih suma, pri cemu relevantni udio (60 - 40 %) dobiti utvrduje vlada godisnjom odlukom ⁷ . HS ostvaruje prihode uglavnom prodajom stabala (oko 89 % ukupnih prihoda ostvaruje od svoje osnovne djelatnosti, tj. prodaje drva, a ostale prihode ostvaruje od drugih povezanih sumarskih djelatnosti, medu ostalim od lova, turizma, nekretnina, aktivnosti razonode i slicno) ⁸ . Ti su prihodi posljednjih godina u stalnom porastu i povećali su se za 50 % od 2016. ⁹  do 2022. ¹⁰ , s oko 2,1 milijarde HRK (oko 275 milijuna EUR) ¹¹  na oko 3,1 milijarde HRK (oko 410 milijuna EUR) ¹² , a dobit je te godine iznosila oko 242,6 milijuna HRK (oko 32,2 milijuna EUR), te se u 2023. smanjila na oko 11,5 milijuna EUR, medu ostalim i zbog pojave razlicitih nametnika i prirodnih nepogoda. Poduzeće zaposljava vise od 8 300 radnika (posebno u najruralnijim hrvatskim podrucjima), od kojih je većina (oko 87 %) zaposlena na neodredeno vrijeme ¹³ .

2.1.1.2. Poduzeća za preradu drva

(9) Drugi navodni korisnici potpore su odredena hrvatska poduzeća za preradu drva koja kupuju drvne trupce od HS-a na temelju dugorocnih (do deset godina) ugovora o opskrbi (tzv. "okvirni ugovori"). Konkretno, prema navodima podnositelja prituzbe, drustvo HS prodavalo je trupce bez otvorenog natjecaja malom broju kupaca koji su sklopili ugovor (i time iskljucili brojne druge kupce) po cijeni nizoj od trzisne. Stoga bi ti kupci za drvne trupce plaćali nize cijene nego na HS-ovim drazbama i/ili drazbama koje se odrzavaju u drugim drzavama clanicama.

(4) Naziv javnog sumoposjednika je "HRVATSKE SUME drustvo s ogranicenom odgovornosću" [...].". Nakon izmjena Zakona o sumama, suma ili sumsko zemljiste se od 8. travnja 2002. vise ne iskazuje u imovini i kapitalu drustva (vidjeti "Godisnji financijski izvjestaj Hrvatskih suma 1.1.2018. - 31.12.2018." u Prilogu 11. podnesku Hrvatske od 29. srpnja 2022.).

2.1.2. Podnositelj prituzbe

(10) Faunus Selva ¹⁴ , Fatuus Selva, Auric Timber i Auric Barrel cine grupu poduzeća s poslovnim nastanom u Hrvatskoj, koja su pod kontrolom iste fizicke osobe ili pod zajednickom kontrolom clanova iste obitelji, koja posluje u sektoru sumarstva u Hrvatskoj, kao i u drugim drzavama clanicama.

2.2. Opis navodnih mjera potpore

(11) Podnositelj prituzbe tvrdi da razliciti hrvatski zakoni o sumama od 1983., ukljucujući posljednji iz 2018., sadrzavaju odredbu prema kojojje HS-u (ili njegovim pravnim prethodnicima) dodijeljeno iskljucivo pravo upravljanja i komercijalnog iskoristavanja svih suma u vlasnistvu hrvatske drzave bez obveze plaćanja naknade za to pravo (vidjeti clanak 17. Zakona o sumama, kako je izmijenjen 2018. i trenutacno na snazi, dalje u tekstu "Zakon o sumama"). Iz toga slijedi da je Hrvatska dodijelila nezakonitu drzavnu potporu HS-u za iskljuciva prava na javne sumske resurse bez plaćanja naknada. Nepostojanje naknade za iskljuciva prava (prva mjera) omogućilo bi HS-u da poduzetnicima koji su sklopili okvirne ugovore nudi drvene trupce po nizoj cijeni nego u drugim drzavama clanicama (druga mjera).

(12) Podnositelj prituzbe stoga smatra da bi sljedeće mjere navodno cinile nezakonitu i nespojivu drzavnu potporu:

(a) Zakon o sumama (clanak 17.) kojim se HS-u omogućuje iskoristavanje većine suma i sumskih zemljista u drzavnom vlasnistvu u Hrvatskoj bez plaćanja naknade izracunane na godisnjoj osnovi ¹⁵  u zamjenu za iskljuciva prava; odnosno

(b) cijene drva ponudene odredenim drustvima za preradu drva, koja su registrirana u Hrvatskoj i sklopila su okvirne ugovore s HS-om, koja bi prema tome od HS-a kupovala drvne trupce po cijeni nizoj od trzisne.

2.2.1. Prva mjera: nepostojanje naknade HS-a u zamjenu za iskljucivo pravo komercijalnog iskoristavanja hrvatskih suma

(13) Prema tvrdnjama podnositelja prituzbe, prva je mjera ocito pripisiva hrvatskoj drzavi jer se iskljuciva prava na upravljanje javnom sumom u Hrvatskoj i njezino komercijalno iskoristavanje dodjeljuju HS-u na temelju zakonske mjere te ona podrazumijeva drzavna sredstva jer su nacionalne sume u Hrvatskoj vlasnistvo drzave. Konkretno, pravni prednik HS-a imao je od 1983. zakonsko pravo na iskljucivi pristup javnim sumama i njihovo iskoristavanje; nakon osnivanja Republike Hrvatske, ta su prava HS-u potvrdena "novim" Zakonom o sumama donesenim 1990. Medutim, budući da je Zakon o sumama dvaput ponisten i ponovno donesen 2005. odnosno 2018. (vidjeti, medutim, uvodnu izjavu 33.) prema misljenju podnositelja prituzbe svako ponovno donosenje Zakona o sumama cinilo bi "novu" mjeru potpore, tako da bi posljednja izmjena 2018. predstavljala relevantan trenutak kad je HS-u dodijeljena "nova" potpora i ne bi bilo "postojeće potpore" u smislu tocke 2. podtocke 1. alineje (a) Priloga IV. Aktu o pristupanju Hrvatske (tj. potpore dodijeljene prije 2002.) ¹⁶ . Nadalje, zbog cinjenice da je iskljucivo pravo HS-u dodijeljeno na neograniceno razdoblje, HS je prema tim tvrdnjama svake godine navodno primao nezakonitu potporu, kao da je rijec o visegodisnjem programu potpora ¹⁷ .

(14) Nepostojanje naknade znacilo bi gospodarsku prednost za HS jer bi on imao nize troskove od privatnih sumoposjednika, kao sto je podnositelj prituzbe, koji moraju platiti zemljiste za sjecu stabala prijasnjem vlasniku zemljista (na temelju kupoprodajnog ugovora) ili, ako je rijec o javnoj sumi, drzavi (na temelju kupoprodajnog ugovora ili na temelju najma / koncesije); stoga bi HS imao mogućnost prodavati trupce po cijeni koju podnositelj prituzbe smatra nizom od cijene na drugim europskim trzistima za slicne sortimente drva, kao sto su, na primjer, drazbovne cijene u Austriji ili Njemackoj ¹⁸ .

2.2.2. Druga mjera: niże prodajne cijene za drvo koje su HS-u piatili poduzetnici koji su sklopili okvirni ugovor

(15) HS prodaje drvne trupce uglavnom na temelju viscgodisnjcg ugovora o prodaji drva, tzv. "okvirnog ugovora", sto cini oko 93 % ukupnc godisnjc prodajc drva ¹⁹ . Tijckom trajanja ugovora poduzcća su obvczna potpisati godisnjc ugovorc kojima sc urcduju kolicinc i cijcnc oblovinc (u skladu s "Godisnjim ugovorom o kupnji trupaca") ²⁰ . U godisnjim ugovorima precizno su navedene vrste i kolicine oblovine kojima stranke trguju, a godisnje cijene utvrduju sc odlukom Upravnog odbora HS-a ("godisnji cjcnik"). Sklapanjcm okvirnog ugovora ugovornc strankc prihvaćaju navcdcnc cijcnc kojc vrijcdc za odrcdcnu ugovornu godinu. Istodobno su okvirni ugovori otvorcni samo poduzcćima za prcradu drva koja ispunjavaju uvjctc prihvatljivosti kojc jc utvrdio HS, cimc sc, kako tvrdi podnositclj prituzbc (uvodnc izjavc 17. i 20.), pristup navodno omogućujc samo manjcm broju poduzctnika. Drustvo HS prodajc prcostalu kolicinu drvnih trupaca putcm drazbi, koja jc, prcma navodima podnositclja prituzbc, tck manja kolicina HS-ovc ponudc drva i obuhvaća proizvodc ograniccnc komcrcijalnc iskoristivosti (vidjcti i uvodnu izjavu 23.) ²¹ .

(16) Sto sc ticc drugc mjcrc, podnositclj prituzbc tvrdi da sc mjcra mozc pripisati drzavi jcr jc HS intcgriran u hrvatsku javnu upravu i djclujc pod strogom i potpunom kontrolom i nadzorom Ministarstva poljoprivrcdc Rcpublikc Hrvatskc ²² . U tom jc smislu Hrvatsko tijclo za trzisno natjccanjc u odluci doncscnoj 12. prosinca 2016. o navodnoj zlouporabi vladajućcg polozaja potvrdilo da jc HS intcgriran u javnu upravu ²³ . Osim toga, podnositclj prituzbc tvrdi da mjcra podrazumijcva prijcnos drzavnih srcdstava, s obzirom na to da jc HS poduzctnik u potpunom drzavnom vlasnistvu, u kojcm svc clanovc upravnog i nadzornog odbora imcnujc Vlada Rcpublikc Hrvatskc, a ncki clanovi Upravnog odbora ujcdno su i clanovi vladajućc politickc strankc (Hrvatska dcmokratska zajcdnica, "HDZ") ²⁴ , cimc sc srcdstva HS-a podvrgavaju nadzoru hrvatskc drzavc i stoga cinc drzavna srcdstva ²⁵ .

(17) Kad jc rijcc o kritcrijima prihvatljivosti za sklapanjc dugorocnog ugovora, podnositclj prituzbc isticc da nc postojc objcktivni kritcriji za sklapanjc okvirnog ugovora s HS-om. Bcz obzira na cinjcnicu da su uvjcti za uvrstavanjc na popis kupaca navcdcni u javnom pozivu za prodaju drvnih trupaca, prcma tvrdnjama podnositclja prituzbc HS i daljc ima mogućnost nc sklopiti ugovor s poduzctnicima koji ispunjavaju uvjctc i odabrati partncra koji nijc na popisu kupaca koji ispunjavaju uvjctc (uvodnc izjavc 25. i 26.) u okviru svojcg sirokog diskrccijskog prava na odabir poslovnih partncra ²⁶ . Na tcmclju obrasca ugovora koji primjcnjujc HS, pravo na sklapanjc okvirnog ugovora i godisnjih ugovora koji iz njcga proizlazc (u kojima sc uvjcti prihvatljivosti moraju obnavljati svakc godinc) ograniccno jc na kupcc koji su, mcdu ostalim, rcgistrirani u Rcpublici Hrvatskojza drvoprcradivackc djclatnosti i koji aktivno posluju u scktoru prcradc drva ili proizvodnjc namjcstaja u Rcpublici Hrvatskoj ²⁷ . Sljcdcći jc diskriminirajući uvjct za dobivanjc okvirnog ugovora s HS-om da sc drvni trupci moraju prcraditi

i prodati u razdoblju od jedne godine (od 1. studenog do 31. listopada sljedeće godine). Naime, nijedan proizvodac bacava ne bi mogao ispuniti taj uvjet jer se trupci koji se upotrebljavaju za bacve moraju susiti tri godine prije obrade. Prema tome, ni jedan proizvodac bacava ne moze sklopiti okvirni ugovor, tako da su i uvjeti prodaje u takvim okvirnim ugovorima selektivni ²⁸ .

(18) Jedan je od kriterija prihvatljivosti ²⁹  i zahtjev da kupac koji proizvodi trupce koji ispunjavaju uvjete za (i) razred dovrsenosti 0 - III ³⁰  mora posjedovati vise od 50 % pilane koja se koristi za obradu trupaca; ili za (ii) razrede dovrsenosti IV - VIII. mora imati godisnji (ili visegodisnji) ugovor s vlasnikom pilane/proizvodacem furnira.

(19) Prema misljenju podnositelja prituzbe, kriteriji prihvatljivosti diskriminirajući su i netransparentni jer samo odredeni poduzetnici ispunjavaju uvjete koje je jednostrano odredio HS, a cak i ako imaju pravo na sklapanje okvirnog ugovora, samo odredenim poduzećima ponudit će se u godisnjim ugovorima trazeno drvo, dok će drugima to biti uskraćeno ili će im se ponuditi proizvod drukcije kvalitete ³¹ . Na primjer, podnositelju prituzbe, cija trgovacka drustva proizvode i hrastove bacve, odbijena je kupnja hrastovih trupaca ili mu je iz neodredenih razloga ponudena druga vrsta drva ³² .

(20) Podnositelj prituzbe smatra da gore navedeni uvjeti prihvatljivosti za sklapanje okvirnog ugovora s HS-om sami po sebi rezultiraju ogranicenom skupinom poduzetnika koja moze sklapati ugovore s HS-om: na primjer, drvni trupci moraju se preraditi i prodati u jednogodisnjem razdoblju (od 1. studenoga do 31. listopada sljedeće godine), a nijedan proizvodac bacava taj uvjet ne bi mogao ispuniti jer se trupci koji se upotrebljavaju za bacve moraju susiti tri godine prije prerade. Stoga je svim proizvodacima bacava a priori onemogućeno sklapanje bilo kakvog ugovora. Budući da neki klijenti ne ispunjavaju navedene kriterije, podnositelj prituzbe smatra da su u tom smislu prethodno navedeni uvjeti diskriminirajući, a time i selektivni.

(21) Nadalje, u prituzbi se tvrdi da bi poduzeća za preradu drva koja su sklopila okvirni ugovor s HS-om plaćala cijene koje su zapravo barem 30 % nize od cijene na europskom trzistu za iste vrste drva ³³ . U tom je pogledu Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske u izjavi iz 2017. navelo da je "niska cijena sortimenata u Republici Hrvatskoj u usporedbi s cijenama u europskim zemljama glavni razlog sve veće potraznje [...] ovisno o vrsti, drvo ima nizu cijenu izmedu 30 i 70 %" ³⁴ .

(22) Tu je tvrdnju podnositelj prituzbe medu ostalim potkrijepio usporedbom s vlastitim cijenama, cijenama drazbi u Njemackoj i Austriji te cijenama koje se postizu na drazbama HS-a. Konkretno, na temelju novinskih izvjesća podnositelj prituzbe tvrdi da, iako je HS-ova dobit 2022. iznosila oko 32,2 milijuna EUR, deset najvećih kupaca trupaca u Hrvatskoj ostvarilo je trostruko veću dobit jer je HS tim poduzećima prodavao trupce po cijenama nizima od trzisnih i na taj nacin im prenio svoju marzu ³⁵ ; osim toga, prosjecna cijena po kojoj HS prodaje hrastove trupce tim malobrojnim poduzetnicima iznosila bi 287 EUR po m³, dok bi drazbovna cijena iznosila 688 EUR po m³³⁶ .

(23) Slicne zakljucke donijeli su Europski śumarski institut i Svjetska banka, koji smatraju da su cijene nekih odabranih vrsta drva (hrast, bukva, jela i smreka) u Hrvatskoj stalno nize za 20 -30 % u usporedbi s cijenama u drugim europskim zemljama (npr. u Ceśkoj, Estoniji, Poljskoj i Francuskoj) ³⁷ . Europski śumarski institut i Svjetska banka takoder navode da drazbe sa zapecaćenom ponudom obuhvaćaju samo 5 % godiśnje sjece HS-a, dok se 93 % godiśnje sjece prodaje na temelju dugorocnih ugovora (okvirni ugovori), a preostalih 2 % u maloprodaji (uglavnom kao ogrjevno drvo za lokalna kućanstva) ³⁸ . Naposljetku, isti izvor potvrdio je da, budući da se racuni poduzeća za drvne proizvode moraju temeljiti na tehnickoj oblovini koju je HS dobavio u prethodnoj godini, novoosnovano poduzeće od HS-a ne moze kupiti tehnicku oblovinu na temelju dugorocnih ugovora (tj. okvirnog ugovora).

(24) Prema miśljenju podnositelja prituzbe, primjenom testa privatnog prodavatelja na trziśtu utvrdilo bi se da se drzava odrekla prihoda u korist poduzetnika koji imaju pravo kupovati drvne trupce od HS-a na temelju okvirnih ugovora, kao śto je vidljivo iz zakljucaka Europskog śumarskog instituta i Svjetske banke da je "administrativno odredivanje cijena drva prouzrocilo gubitke od priblizno 316 milijuna HRK godiśnje" ³⁹  i predlaze "prijelaz s administrativnog odredivanja cijena na odredivanje cijena po trziśnom nacelu" ⁴⁰ .

(25) Stoga bi se, prema podnositelju prituzbe, trenutacnim sustavom prodaje drva u Hrvatskoj, uz HS (vidjeti prethodne uvodne izjave 13. do 14.), poduzećima koja sklope okvirne ugovore s HS-om općenito dodijelila selektivna gospodarska prednost u odnosu na njihove konkurente koji se natjecu na drazbama i, općenitije, u odnosu na zainteresirane kupce koji nisu primljeni u prodajni postupak HS-a, zbog nizih cijena drva koje se plaćaju na temelju okvirnih ugovora.

(26) Stoga podnositelj prituzbe zakljucuje da u hrvatskom sustavu prodaje drva postoje tri razine diskriminacije: prvo, neki kupci, kao śto su druśtva podnositelja prituzbe, ne ispunjuju kriterije za pristup okvirnom ugovoru (uvodna izjava 20.), stoga im je jedina mogućnost sudjelovanje na drazbi (gdje su cijene znatno viśe); drugo, cak i ako druśtvo ispunjuje sve propisane uvjete, kriteriji prihvatljivosti de facto su diskriminirajući jer se proizvoljno primjenjuju (uvodna izjava 19.) ⁴¹ ; treće, ako se i zanemare navedena dva primjera diskriminacije, HS-ov sustav prodaje drva i dalje bi bio selektivan jer samo druśtva koja posluju u sektoru prerade drva mogu dobiti nize cijene drva (uvodna izjava 17.) koje nisu dostupne svim gospodarskim subjektima ⁴² , kako je objaśnjeno u Obavijesti Komisije o pojmu potpore (tocka 121.) ⁴³ .

3. STAJALIŚTE HRVATSKIH TIJELA

(27) Hrvatska tijela smatraju da mjere na koje se odnosi prituzba ne cine drzavnu potporu u smislu clanka 107. stavka 1. UFEU-a.

(28) Hrvatska tijela objasnila su da od navedenih 76 % hrvatskih śumskih resursa kojima HS gospodari gotovo polovinu cine śume iz uzgoja, a otprilike trećinu zaśtićene śume, dok je preostala "śuma posebne namjene" (npr. prirodni rezervati, nacionalni parkovi, prirodni spomenici i znacajni krajobrazi) takoder podlozna zaśtiti ⁴⁴ , dok preostalih 24 % ukupne povrśine śume u Hrvatskoj ⁴⁵  pripada privatnim śumoposjednicima koji je mogu gospodarski iskoriśtavati ⁴⁶ . Nadalje, Hrvatska naglaśava da svaka drzava clanica Europske unije ima pravo svoje gospodarstvo, posebno gospodarenje śumama kao posebnim prirodnim resursom, regulirati zakonima i propisima. U ovom slucaju Zakonom o śumama propisano je da Vlada Republike Hrvatske gospodari śumama i śumskim zemljiśtima u interesu Republike Hrvatske, dok je javni śumoposjednik pravna osoba ovlaśtena Zakonom o śumama za gospodarenje śumama i/ili śumskim zemljiśtem u vlasniśtvu Republike Hrvatske ⁴⁷ .

3.1. Prva mjera: nepostojanje naknade za iskljuciva prava nad javnom sumom dodijeljena HS-u

(29) Kad je rijec o prvoj navodnoj mjeri, Hrvatska objasnjava da se zakonom zabranjuje prodaja suma u drzavnom vlasnistvu ili sumskih zemljista trećim stranama ili davanje koncesija za upravljanje tim resursima; stoga je, s obzirom na pravni okvir na nacionalnoj i europskoj razini, prema misljenju Hrvatske, opravdano nepostojanje naknada koje plaća HS, kako je detaljnije opisano u nastavku.

(30) Prvo, u skladu sa zakonom kojim se ureduje upravljanje, gospodarenje, koristenje i raspolaganje sumama i sumskim zemljistima ("Zakon o sumama") ⁴⁸ , sume i sumska podrucja u Hrvatskoj definiraju se kao dobra od javnog interesa i stoga uzivaju posebnu zastitu. U skladu s tim Zakonom HS je od 1983. ovlasten da kao javni sumoposjednik upravlja nacionalnim sumama i sumskim zemljistem u interesu Hrvatske te u njezino ime ⁴⁹ . Izmjenama Zakona o sumama iz 1990. osnovano je "Hrvatsko sumarsko javno drustvo", koje je u ozujku 2002. pretvoreno u trgovacko drustvo ⁵⁰ , u kojem su pod jednom upravom objedinjena sva prethodna sumska gospodarstva i sve sumarske djelatnosti. U skladu sa Zakonom o sumama, HS je duzan obavljati sve zadaće povezane s ocuvanjem gospodarskih i socijalnih funkcija javne sume ⁵¹ .

(31) Drugo, prema misljenju Hrvatske, nema potrebe za naplatom naknade zbog iskljucivih prava dodijeljenih HS-u jer dobit koju to poduzeće ostvaruje pripada vlasniku suma, Republici Hrvatskoj. Prema navodima Hrvatske, slicno se upravlja sumama u drzavnom vlasnistvu i u drugim drzavama clanicama Europske unije. Cak i da je HS svake godine od 2013. drzavi morao plaćati naknadu, sto nije bio slucaj, 60 % godisnje dobiti ostvarene djelatnostima HS-a vraća se u drzavni proracun, a preostala dobit ponovno se ulaze radi ostvarivanja ciljeva gospodarenja sumama ⁵² , ukljucujući biolosku obnovu i tehnoloski razvoj suma, kao i druge djelatnosti ocuvanja i povećanja vrijednosti prirodnih suma u vlasnistvu Republike Hrvatske. ⁵³ .

(32) Nadalje, Hrvatska navodi da HS redovito plaća poreze i doprinose, porez na dodanu vrijednost i porez na dobit. Osim toga, HS na temelju Zakonu o sumama plaća doprinos za sume jedinicama lokalne samouprave ili općinama Republike Hrvatske (u iznosu od 10 % prodajne cijene jedinicama lokalne samouprave sa statusom potpomognutih podrucja i planinskih podrucja te 5 % drugim jedinicama lokalne samouprave) te doprinos za vodu na temelju Zakonu o financiranju vodnog gospodarstva ⁵⁴ .

(33) Naposljetku, kad je rijec o dodjeli iskljucivih prava na temelju Zakona o sumama, Hrvatska pojasnjava da je pravna osnova donesena 1990. prestala vaziti i zatim je ponovno donesena i izmijenjena, ali nikad nije ponistena, kao sto se pogresno navodi u prituzbi (uvodna izjava 13.). Stoga, općenito, model organizacije za gospodarenje sumama potjece iz 1990-ih, a operatori u drvnoj industriji otad kupuju drvene trupce u skladu s tim modelom, uz povremene izmjene nacina sklapanja ugovora ⁵⁵ .

3.2. Druga mjera: nize cijene drva koje plaćaju poduzeća koja su potpisala okvirni ugovor

(34) Kad je rijec o drugoj mjeri, Hrvatska preliminarno objasnjava da, iako clanove upravnog i nadzornog odbora HS-a odabire tijelo javne vlasti, u skladu s vazećim nacionalnim propisima, oni nisu zaposlenici u javnom sektoru (niti imaju privilegirani polozaj u odnosu na zaposlenike u privatnom sektoru) i ne podlijezu obvezujućim uputama Skupstine, tako da su potpuno samostalni u upravljanju poslovanjem drustva, ukljucujući cjenovnu politiku HS-a i druge strateske poslovne odluke. Stoga sama cinjenica da mjeru poduzima poduzetnik u javnom vlasnistvu nije sama po sebi dovoljna da bi se ta mjera smatrala pripisivom drzavi u smislu clanka 107. stavka 1. UFEU-a ⁵⁶ .

(35) Konkretno, sto se tice korporativne strukturę i postupka odlucivanja HS-a, Hrvatska tvrdi da HS, osnovan u skladu s odredbama Zakona o trgovackim drustvima, posluje samostalno. Osim toga, Zakonom o sprjecavanju sukoba interesa osigurava se potrebna neovisnost HS-ovih rukovoditelja i ostvarivanje ciljeva poduzeća ⁵⁷ , dok se, u skladu s pravilima kojima se ureduju djelatnosti HS-a ⁵⁸ , svako poboljsanje poslovanja i poslovni ciljevi poduzeća ostvaruju instrumentima redovnog korporativnog upravljanja ⁵⁹ . U tom pogledu, Hrvatska objasnjava da su internim pravilima HS-a predvidene i neovisne revizijske i nadzorne funkcije ⁶⁰  kako bi se osiguralo postizanje poslovnih ciljeva ⁶¹ .

(36) Hrvatska tijela nadalje tvrde da Upravni odbor HS-a, koji se sastoji od jednog do tri clana (od kojih je jedan predsjednik), a imenuje ih Skupstina, u skladu sa Statutom ⁶²  djeluje iskljucivo u interesu drustva, medu ostalim u odnosu na cjenovnu politiku koju HS provodi prema svojim klijentima i druge strateske poslovne odluke ⁶³ . Konkretno, cijenu za svaki pojedini drvni proizvod odreduje Upravni odbor na temelju informacija dostavljenih na razini lokalnih podruźnica HS-a ⁶⁴ , dok se poslovni plan donosi nakon sto ga odobri Nadzorni odbor ⁶⁵ .

(37) Hrvatska objasnjava da Upravno vijeće cine neovisni rukovoditelji i da nijedna obvezujuća uputa javnog dionicara (preko Skupstine) ne bi utjecala na odluke Upravnog odbora u vezi s politikom odredivanja cijena i drugim strateskim poslovnim odlukama, o kojima Upravno vijeće odlucuje samostalno i bez intervencije drźave (vidjeti i uvodnu izjavu 44.) ⁶⁶ .

(38) Hrvatska objasnjava da Nadzorni odbor, u skladu sa Zakonom o osnivanju HS-a, cini pet ili sedam clanova, od kojih cetiri ili sest clanova bira i razrjesuje jedini dionicar (Vlada Republike Hrvatske), a jednog clana imenuje i razrjesuje radnicko vijeće drustva. Glavna je zadaća Nadzornog odbora nadgledanje poslovanja drustva, a time i nadzor djelatnosti Upravnog odbora: u tom smislu, Nadzorni odbor medu ostalim moźe uloźiti veto na odluke koje mogu utjecati na financijsku ravnoteźu drustva ⁶⁷ .

(39) Sto se tice pravnog statusa visih rukovoditelja HS-a, Hrvatska istice da clanovi Upravnog odbora i Nadzornog odbora HS-a, iako ih je izabrao javni dionicar ⁶⁸ , nisu zaposlenici u javnom sektoru, niti javni duznosnici ili drzavni sluzbenici jer prema hrvatskim propisima ⁶⁹  drzavni sluzbenici ne mogu obavljati takve duznosti u poduzećima u kojima drzava ima većinski udio; istodobno, drzavni sluzbenik ne moze biti clan upravnog ili nadzornog tijela trgovackog drustva ako ga nadzire tijelo u kojem je zaposlen ⁷⁰ ; nadalje, u skladu s pravilima o profesionalnom postupanju i konfliktu interesa, kako je navedeno u uvodnim izjavama 35., 36. do 37., 29.), oni djeluju neovisno, u interesu poduzeća ⁷¹

(40) Kad je rijec o postupku dodjele ugovora, ukljucujući sve informacije za korisnike, Hrvatska tvrdi da je taj postupak u potpunosti javan, objavljen na sluzbenim internetskim stranicama HS-a i u javnim biltenima. Konkretno, godisnji ugovori za prodaju drvnih sortimenata dodjeljuju se na temelju transparentnih i nediskriminirajućih kriterija odabira (tzv. "Odluka o nacinima i uvjetima prodaje drvnih sortimenata", koju HS donosi svake godine) te na temelju godisnjih javnih poziva, pri cemu HS svake godine odlucuje o temeljnim komercijalnim uvjetima, u skladu s clankom 21. svojeg Statuta ⁷² . Hrvatska istice da je barem od 2017. broj kupaca u stalnom porastu (oko 400 za okvirne ugovore), kao sto je vidljivo iz javno dostupnih informacija na sluzbenim internetskim stranicama HS-a, te da se stalno povećava godisnja kolicina ponudenih drvnih sortimenata, koja premasuje potraznju ⁷³ .

(41) Hrvatska tvrdi da ne postoji obveza javnog natjecaja jer je HS privatno poduzeće u skladu s pravom trgovackih drustava; cak i ako se dio drvnih trupaca prodaje putem drazbi, većina sumskih proizvoda zakonito se prodaje na temelju okvirnih ugovora ⁷⁴  s transparentnim uvjetima koji se jednako primjenjuju na sve ugovorne partnere. Hrvatska navodi da, suprotno tvrdnjama podnositelja prituzbe, ako odredeni visokokvalitetni drvni sortimenti postignu visoke cijene, HS to uzima u obzir prodajom robe visoke vrijednosti putem javnog natjecaja.

(42) Kad je rijec o navodnim nizim cijenama drvnih trupaca koje prodaje HS, Hrvatska tvrdi da sve cijene i sortimente drva utvrduje Upravno vijeće drustva HS u godisnjem "Cjeniku glavnih sumskih proizvoda" ("cjenik proizvoda") ⁷⁵ : budući da se cijene temelje na općim parametrima koji se primjenjuju na nacionalnoj razini (u skladu s Hrvatskim normama), ponekad se mogu razlikovati od cijena u drugim drzavama clanicama ⁷⁶ , a cijena dobivena na kraju drazbe ovisi iskljucivo o prirodi svake ponude, s obzirom na to da kupci licitiraju za postotak uvećanja pocetne cijene, koju cine trenutacna cijena na spomenutom cjeniku HS-a, uvećana za troskove do prodajnog mjesta i naknadu za koristenje sumskih cesta ⁷⁷ .

(43) Kad je rijec o navodnoj nizoj kvaliteti koja se prodaje na drazbama, Hrvatska tvrdi da HS odreduje vrste i kolicine drva za koje će se provoditi natjecaji u skladu s clankom 3. Uredbe Vlade Republike Hrvatske od 17. rujna 2015. o drazbama odredenih sorti drva. Hrvatska tvrdi da općenito ne postoji razlika u vrsti i kvaliteti sortimenta koji se prodaje putem javnog natjecaja ili okvirnog ugovora, iako mogu postojati iznimke ako postoji razlika u kvaliteti trupaca ⁷⁸ ; kad je rijec o cijeni, HS uzima u obzir da neke visokokvalitetne vrste drva postizu visoke cijene te prodaje robu visoke vrijednosti putem javnog natjecaja, a ponekad se na drazbi prodaju i lotovi trupaca visoke vrijednosti, sto dovodi do iznimno visoke cijene ⁷⁹ .

(44) Hrvatska tijela naglasavaju da su svi komercijalni uvjeti koji vrijede za kupce na temelju okvirnog ugovora sadrzani u godisnjoj "Odluci o nacinima i uvjetima prodaje drvnih sortimenata" ("Odluka o nacinima i uvjetima prodaje") ⁸⁰ , koju donosi Upravno vijeće ⁸¹ , dok se komercijalni uvjeti za kupce u natjecajnom postupku temelje na "Odluci o drazbi odredenih drvnih sortimenata" ⁸² .

(45) Prema Hrvatskoj, svaki poduzetnik koji ispunjava kriterije prihvatljivosti, ima pravo kupovati trupce od HS-a, bez obzira na to je li rijec o novom ili postojećem kupcu; medutim, kupcima se dodjeljuju razlicite vrste drva, ovisno o razredu dovrsenosti u kojem kupac proizvodi (od 0 do VIII); kad je rijec o prodaji hrastovih trupaca, novi kupci primaju se samo u visi stupanj dovrsenosti (razred VIII., tj. za proizvodnju namjestaja od punog drva) ⁸³ .

(46) Stoga Hrvatska odbacuje svaku tvrdnju o diskriminaciji i objasnjava da je cijeli postupak prodaje transparentan i nediskriminirajući: na temelju godisnjeg javnog poziva, okvirni i/ili godisnji kupoprodajni ugovori sklapaju se s kupcima koji su ispunili sve propisane uvjete i bit će javno dostupni, kao i popis kandidata koji nisu ispunili zahtjeve javnog poziva i razlozi zbog kojih nisu uvrsteni. Nadalje, okvirni ugovor o prodaji trupaca sklapa se na razdoblje od 10 godina, ali se njime ne jamci opskrba trupcima tijekom cijelog trajanja ugovora jer se, u skladu s uvjetima utvrdenima u godisnjim javnim pozivima, uskladenost s uvjetima za dobivanje godisnjeg ugovora mora svake godine ponovno ocijeniti (npr. uredno plaćanje prethodnih kupnji, nepostojanje poreznih / fiskalnih problema itd.). Naposljetku, HS za svaku godinu donosi popis glavnih sumskih proizvoda, u kojem se definiraju vrste sumskih proizvoda i njihove cijene, i ne moze primjenjivati cijene razlicite od onih objavljenih u tom popisu.

(47) Kad je rijec o prihvatljivosti raznih ovisnih drustava podnositelja prituzbe, Hrvatska navodi i da je HS prema kupcima koji su sudjelovali u postupku prodaje drva postupao na jasan i transparentan nacin, uzimajući u obzir sve zahtjeve koje moraju ispuniti svi kupci. U tom smislu, kako navodi Hrvatska, poduzetnici Fatuus Selva k.d. i Faunus Selva k.d. nisu sudjelovali u javnim natjecajima, a poduzetnici AURIC Barrels d.o.o. i AURIC Timber d.o.o. nisu bili zainteresirani za sklapanje ugovora. Osim toga, AURIC Timber d.o.o. sklopio je okvirni ugovor i godisnji ugovor, tako da je vjerodostojnost njegovih tvrdnji o modelu distribucije drva upitna.

(48) Kad je rijec o navodnom odbijanju prodaje zatrazenih drvenih trupaca podnositelju prituzbe, Hrvatska tvrdi da su ovisna drustva grupe Auric sudjelovala u HS-ovom postupku prodaje i da su im ponudene tada dostupne kolicine drvnih trupaca. Konkretno, Auric Timber sudjelovao je u javnim pozivima za prodaju trupaca 2021. i 2022.: u 2021. imao je pravo na kupnju 3 369 m³ trupaca, ali je odlucio da neće sklopiti ugovor ⁸⁴ , a 2022. je imao pravo na kupnju 9 790 m³ trupaca te je sklopio dva ugovora, tj. okvirni ugovor o kupnji trupaca valjan do 2027. i godisnji ugovor o kupnji trupaca za 2022. ⁸⁵ . S druge strane, poduzetnik Auric Barrels sudjelovao je u javnim pozivima 2018. i 2019. (pod prijasnjim imenom Slavonska bacvarija d.o.o.), ali nije dokazao da ispunjuje sve uvjete za dodjelu zatrazene kolicine hrasta od 3 000 m³ (nije dostavio racune za proizvedene i prodane kolicine, vidjeti i uvodnu izjavu 20.), a 2020. i 2022. Auric Barrels je odlucio da neće sklopiti ugovor, bez obzira na to sto mu je bila dodijeljena odredena kolicina trupaca ⁸⁶ .

(49) Kad je rijec o cijeni hrastovih trupaca te izjavi Ministarstva poljoprivrede koju su 2017. prenijeli mediji, a koja se odnosi na cjenovnu razinu koja je niza od drugih europskih zemalja (uvodna izjava 21.), Hrvatska tvrdi da usporedba cijena po cjeniku HS-a s cijenama zemalja u okolnom okruzenju ne pokazuje znatne razlike. Naime, Hrvatska tvrdi da kvaliteta/klasa drva nije usporediva jer HS primjenjuje hrvatske norme ("hrvatske norme" ili "HRN"), dok većina drzava clanica EU-a primjenjuje norme EU-a koje se znatno razlikuju od HRN-a. Hrvatska tvrdi da je HS-ov upravni odbor u razdoblju 2018.-2022. odlucio pet puta povećati cijene hrasta te da su cijene HS-a tijekom pandemije bolesti COVID-19 u 2020. bile vise nego u drugim drzavama clanicama, a odlukom uprave drustva od 15. kolovoza 2022. pocelo se primjenjivati novo povećanje cijena (25 % za sve razrede hrasta kitnjaka, 18 % za kvalitetni hrast luznjak i 20 % za sve druge vrste hrasta luznjaka) ⁸⁷ .

(50) Kad je rijec o prodaji drva na temelju okvirnih ugovora i putem drazbi, Hrvatska posebno navodi (i) da se vise od 86 % drvnih trupaca prodaje putem godisnjih ugovora za provedbu okvirnih ugovora ⁸⁸  i (ii) da se cijene postignute na javnim natjecajima razlikuju od ugovornih cijena HS-a zbog ponuda kupaca ⁸⁹ .

4. POCETNA OCJENA

4.1. Postojanje drzavne potpore - primjena clanka 107. stavka 1. UFEU-a

(51) U skladu s clankom 107. stavkom 1. UFEU-a, "osim ako je Ugovorima drukcije predvideno, svaka potpora koju dodijeli drzava clanica ili koja se dodjeljuje putem drzavnih sredstava u bilo kojem obliku koja narusava ili prijeti da će narusiti trzisno natjecanje stavljanjem odredenih poduzetnika ili proizvodnje odredene robe u povoljniji polozaj, nespojiva je s unutarnjim trzistem u mjeri u kojoj utjece na trgovinu medu drzavama clanicama".

(52) Da bi se odredena mjera mogla smatrati drzavnom potporom u smislu te odredbe, moraju biti ispunjeni kumulativni uvjeti navedeni u nastavku: (i) mjera se mora moći pripisati drzavi i mora se financirati iz drzavnih sredstava, (ii) primatelj mora na temelju nje ostvariti neku prednost, (iii) ta prednost mora biti selektivna i (iv) mjerom se mora narusavati ili prijetiti da će se narusiti trzisno natjecanje i utjecati na trgovinu medu drzavama clanicama.

4.1.1. Prva mjera: navodna potpora HS-u zbog nepostojanja naknade u zamjenu za iskljuciva prava na komercijalno iskoristavanje hrvatske sume

(53) Budući da bi se navodna potpora u pogledu prve mjere sastojala od dodjele iskljucivih prava na komercijalno upravljanje i iskoristavanje hrvatske javne sume HS-u bez plaćanja naknade Hrvatskoj za takva prava, Komisija će, s obzirom na kriterije za primjenu clanka 107. stavka 1. UFEU-a (uvodna izjava 52.), prvo razmotriti je li HS poduzetnik koji obavlja gospodarsku djelatnost i stoga podlijeze pravilima o drzavnim potporama (odjeljak 4.1.1.1).

4.1.1.1. Poduzetnik

(54) Zabrana dodjele drzavne potpore iz clanka 107. stavka 1. UFEU-a primjenjuje se samo ako su korisnici te potpore poduzetnici. U podrucju prava trzisnog natjecanja, pojmom poduzetnika obuhvacen je svaki subjekt koji obavlja gospodarsku djelatnost, neovisno o njegovu pravnom statusu i nacinu financiranja ⁹⁰ . Sudovi Unije dosljedno smatraju da se svaka djelatnost koja se sastoji od ponude robe i usluga na odredenom trzistu smatra gospodarskom djelatnoscu ⁹¹ .

(55) Djelatnosti koje su povezane s izvrsavanjem javnih ovlasti nemaju gospodarski karakter koji opravdava primjenu pravila o trzisnom natjecanju predvidenih UFEU-om ⁹² . Kako bi se rijesilo pitanje je li djelatnost obuhvacena izvrsavanjem javnih ovlasti ili obavljanjem gospodarskih djelatnosti, valja provjeriti je li ta djelatnost po svojoj prirodi, cilju i pravilima kojima podlijeze povezana s izvrsavanjem javnih ovlasti ili je gospodarske prirode koja opravdava primjenu pravila Unije o trzisnom natjecanju ⁹³ .

(56) Osim toga, klasifikacija subjekta kao poduzetnika uvijek ovisi o odredenoj djelatnosti. Subjekt koji obavlja i gospodarsku i negospodarsku djelatnost smatra se poduzetnikom samo kad obavlja gospodarsku djelatnost ⁹⁴ .

(57) Kako bi se utvrdilo jesu li djelatnosti "poduzetnika" u smislu prava trzisnog natjecanja EU-a, potrebno je utvrditi koja je priroda tih djelatnosti; stoga je potrebno ispitati svaku od razlicitih djelatnosti odredenog subjekta kako bi se utvrdilo treba li ih kvalificirati kao "gospodarske djelatnosti" ⁹⁵ .

(58) HS je u potpunom vlasnistvu hrvatske drzave i odgovoran je za upravljanje sumama i sumskim zemljistem u Republici Hrvatskoj u skladu sa Zakonom o sumama (uvodne izjave od 6. do 8.) ⁹⁶ . HS-ovi poslovi gospodarenja sumama ukljucuju, medu ostalim, sadnju, sjecu i prodaju drvnih trupaca, sto su djelatnosti koje HS obavlja u trzisnom natjecanju s drugim poduzetnicima u Hrvatskoj, odnosno privatnim sumoposjednicima. S druge strane, HS-ovo planiranje i upravljanje sumama ukljucuju brojne zadace koje su, s obzirom na svoju prirodu, ciljeve i pravila kojima podlijeze, u osnovi negospodarske djelatnosti kako bi se odgovorilo na javni cilj drzave u interesu zdravlja i dobrobiti njezinih gradana, kao sto su: radovi na pripremi, obnovi i reviziji sumskogospodarskih planova; prirodna i umjetna obnova suma; podizanje novih suma na neobraslom sumskom zemljistu; konverzija suma; sanacija i obnova suma ostecenih biotskim i abiotskim cimbenicima; njega suma; zastita suma od stetnih organizama i pozara; cuvanje suma; rasadnicarstvo i sjemenarstvo; planiranje, projektiranje, izgradnja, rekonstrukcija i odrzavanje sumske infrastrukture te odrzavanje neobraslog sumskog zemljista za potrebe ocuvanja bioraznolikosti.

(59) U skladu sa sudskom praksom sudova Unije, nesporno je da djelatnost zastite okolisa, koja je takoder predmet doticne mjere, ima iskljucivo socijalni karakter i nije gospodarska djelatnost. U skladu s tom sudskom praksom i prethodnom praksom donosenja odluka ⁹⁷ , Komisija zauzima preliminarno stajaliste da HS nije poduzetnik u pogledu djelatnosti ocuvanja prirode i zastite okolisa ⁹⁸ .

(60) Osim prethodno navedenih primarnih djelatnosti gospodarenja sumama, kako je izlozila Hrvatska, HS obavlja i druge, sekundarne djelatnosti, koje ukljucuju prodaju sumskih (drvo) i nedrvnih proizvoda (npr. poljoprivredni proizvodi, kao sto su sumsko voće, gljive i biljke/povrće za konzumaciju)) ⁹⁹ . Medutim, na temelju financijskih izvjestaja HS-a, prodaja sumskih proizvoda cini daleko najveći dio njegovih prihoda, a time i njegovih komercijalnih djelatnosti, a posljednjih je godina ostvario povećanu dobit (uvodne izjave 8. i 31.).

(61) Kad je rijec o tim sekundarnim djelatnostima, Komisija upućuje na presudu Općeg suda u predmetu T-347/09 ¹⁰⁰ , u kojoj je Opći sud zakljucio da "organizacije za zastitu okolisa putem svojih sekundarnih djelatnosti, a posebno prodaje drva [...], izravno nude proizvode i usluge na trzistu". Prema misljenju Općeg suda, sektori poljoprivrede i sumarstva najcesće posluju u skladu s trzisnim uvjetima i ukljucuju poduzetnike koji posluju u konkurentnom i profitnom okviru. Komisija napominje da je i u ovom predmetu HS u nacelu slobodan odluciti o cijenama koje naplaćuje za svoje gospodarske djelatnosti.

(62) Nadalje, u tocki 35. te presude Opći sud istaknuo je da je nacionalna pravna osnova formulirana vrlo siroko i na netaksativan nacin jer je organizacijama za zastitu okolisa omogućila da ostvaruju prihode "posebno, ali ne iskljucivo" iz navedenih sekundarnih djelatnosti.

(63) Opći sud pojasnio je i da, cak i ako su proizvodi i usluge koje su nudile organizacije za zastitu okolisa u okviru svojih sekundarnih djelatnosti u tom predmetu proizlazile iz njihove glavne djelatnosti zastite okolisa, ti proizvodi i usluge nisu postali obvezni za tu glavnu djelatnost ¹⁰¹ . Stoga, nudeći robu i usluge na konkurentnim trzistima, organizacije za zastitu okolisa imale su poseban interes, koji je bio odvojiv od iskljucivo socijalnog cilja zastite okolisa. Organizacije za zastitu okolisa koje su predmet ocjene Općeg suda takoder nisu cinile neodvojivu cjelinu ¹⁰² .

(64) U ovom slucaju HS je poduzeće u drzavnom vlasnistvu koje je prvenstveno odgovorno za gospodarenje sumama i sumskim zemljistima u Republici Hrvatskoj. Osnovano je kao drustvo s ogranicenom odgovornosću i, u skladu sa statutom, jasno je da obavlja razlicite zadaće u pogledu ciljeva poslovanja (clanak 6.), pri cemu "sjeca suma, sumskih zemljista i plantaza" cini srz njegova poslovanja. Iako je misija drustva, kako je pokazala Hrvatska, osigurati odrzivo i cjelovito upravljanje drzavnim sumama na cijelom teritoriju Republike Hrvatske na ekoloski prihvatljiv, gospodarski ucinkovit i drustveno odgovoran nacin prema drustvu općenito i zaposlenicima drustva ("primarna djelatnost"), Komisija napominje da se sekundarna prodaja i povezane usluzne djelatnosti cine znacajnom dodatnom zadaćom te, cak i ako bi se mogle smatrati "pomoćnim" ili "sekundarnim", cine oko 89 % prihoda drustva i posljednjih su godina ostvarile znatnu dobit (uvodna izjava 8.).

(65) Istodobno, Komisija je u svojoj praksi smatrala da u slucajevima mjesovite upotrebe objekata i infrastrukture te pod uvjetom da se ti objekti upotrebljavaju gotovo iskljucivo za negospodarsku djelatnost, drzavno financiranje moze u cijelosti biti izvan pravila o drzavnim potporama, pod uvjetom da je gospodarska uporaba iskljucivo sporedna, odnosno djelatnost koja je izravno povezana s glavnom negospodarskom djelatnosću i nuzna za nju ili neodvojivo povezana s njezinom glavnom negospodarskom uporabom ¹⁰³ . Trebalo bi se smatrati da je to slucaj kada gospodarske djelatnosti upotrebljavaju iste inpute kao i primarne negospodarske djelatnosti, npr. materijal, opremu, radnu snagu ili fiksni kapital. To je slucaj samo ako pomoćne gospodarske djelatnosti i dalje imaju ograniceno podrucje primjene.

(66) Medutim, u ovom slucaju Komisija smatra da se na temelju informacija koje je Hrvatska dostavila dosad cini da se HS-ovi objekti upotrebljavaju i za negospodarske i za gospodarske djelatnosti te je nejasno je li takva gospodarska uporaba samo pomoćna u odnosu na negospodarske djelatnosti. Osim toga, kako je navedeno (uvodna izjava 64.), prodaja sumskih proizvoda ne cini se neodvojivo povezanom s negospodarskim djelatnostima zastite i ocuvanja prirode, nego zasebnom i gospodarskom djelatnosću ¹⁰⁴ . Naposljetku, takva gospodarska djelatnost ne cini se obveznom za postizanje ciljeva osnovne negospodarske djelatnosti ¹⁰⁵  jer bi Hrvatska mogla osigurati posebnu naknadu ili financiranje usluge koju HS pruza u javnom interesu.

(67) S obzirom na navedeno, Komisija zauzima preliminarno stajaliste da je HS mozda poduzetnik s obzirom na komercijalno iskoristavanje hrvatske sunie, konkretno sjecu drva i prodaju sumskih proizvoda, pri cemu takva sekundarna djelatnost nije pomoćna osnovnoj djelatnosti zastite okolisa ¹⁰⁶ .

(68) Budući da Komisija zauzima preliminarno stajaliste da bi se djelatnosti HS-a povezane s prodajom drva mogle smatrati gospodarskima, Komisija će ispitati mogu li se, na preliminarnoj osnovi, drugi kumulativni kriteriji drzavne potpore smatrati ispunjenima u pogledu tih sekundarnih djelatnosti koje obavlja poduzetnik.

4.1.1.2. Drzavna sredstva i pripisivost drzavi

(69) Kako bi se mjera smatrala drzavnom potporom u smislu clanka 107. stavka 1. UFEU-a, mora ju dodijeliti drzava i mora biti dodijeljena iz drzavnih sredstava. Drzavna sredstva ukljucuju sva sredstva iz javnog sektora, ukljucujući sredstva drzavnih tijela (decentraliziranih, saveznih, regionalnih ili ostalih). Mjera se moze pripisati drzavi u slucajevima kada javno tijelo dodijeli prednost korisniku, cak i ako je predmetno tijelo pravno neovisno o drugim tijelima javne vlasti.

(70) Prva mjera odnosi se na navodnu potporu koju je HS primio prijenosom iskljucivih prava na gospodarenje i komercijalno iskoristavanje javne sume u Hrvatskoj na temelju Zakona o sumama (cl. 17.) bez plaćanja naknade u zamjenu za takva prava. Komisija napominje da je predmetna suma javno dobro koje je u iskljucivom vlasnistvu hrvatske drzave i da "Vlada Republike Hrvatske [...] upravlja sumama i sumskim zemljistem u interesu Republike Hrvatske, prema nacelima javnosti, predvidljivosti, ucinkovitosti i odgovornosti te donosenjem dokumenata i akata u svrhu ostvarivanja interesa Republike Hrvatske, na nacin da tijelu drzavne uprave nadleznom za poslove sumarstva povjerava svoja upravljacka prava [...]" (clanak 1. Zakona o sumama). Prva mjera stoga moze ukljucivati prisutnost "drzavnih sredstava" u smislu clanka 107. stavka 1. UFEU-a jer odobravanje pristupa prirodnim resursima, kao sto je sume, ili dodjela posebnih ili iskljucivih prava na takva sredstva bez odgovarajuće naknade u skladu s trzisnim cijenama moze predstavljati odricanje od drzavnih prihoda (kao i dodjelu prednosti, vidjeti tocku 53. Obavijesti o pojmu potpore). U tom pogledu, cinjenica da bi Hrvatska putem HS-a mogla ostvarivati ciljeve politike u podrucju zastite okolisa (kojem je povjerena, medu ostalim, nadleznost nad sumskogospodarskim planovima, vidjeti uvodne izjave 7. i 58.) i stoga moze legitimno odluciti da neće maksimalno povećati svoje prihode, ne opravdava drukciji zakljucak jer postupak odabira upravitelja suma nije podlijegao kvalitativnim kriterijima (utvrdenima ex ante na transparentan i nediskriminirajući nacin, vidjeti tocku 54. Obavijesti o pojmu potpore). Komisija napominje i da, iako HS ne plaća naknadu za iskljuciva prava na hrvatske sume, slicna prava na druga javna sredstva (npr. poljoprivredno zemljiste) podlijezu naknadi u Hrvatskoj, cime se potvrduje preliminarno stajaliste da bi prva mjera mogla ukljucivati prijenos drzavnih sredstava (tocka 55. Obavijesti o pojmu potpore).

(71) Nadalje, iskljuciva prava na upravljanje javnom sumom i njezino komercijalno iskoristavanje dodijeljena su HS-u pravnim aktom, odnosno Zakonom o sumama iz 1990., kako je naknadno zamijenjen i izmijenjen. Budući da je predmetni pravni akt donio Hrvatski sabor (uvodne izjave od 29. do 30.), Komisija zakljucuje da se mjera moze pripisati drzavi i da se iskljuciva prava dodijeljena HS-u bez naknade na temelju mjere dodjeljuju iz drzavnih sredstava.

4.1.1.3. Prednost

(72) Prednost, u smislu clanka 107. stavka 1. UFEU-a, svaka je gospodarska korist koju poduzetnik ne bi ostvario u uobicajenima trzisnim uvjetima, odnosno da nije bilo intervencije drzave ¹⁰⁷ . Vazan je jedino ucinak mjere na poduzetnika, a ne uzrok ni cilj intervencije drzave ¹⁰⁸ . Prednost postoji kad god se financijsko stanje poduzetnika poboljsa kao rezultat intervencije drzave.

(73) Povjeravajući HS-u iskljuciva prava na upravljanje i komercijalno iskoristavanje javne sume u Hrvatskoj bez trazenja naknade, Hrvatska je HS-u mozda dodijelila gospodarsku prednost koja joj mu bi bila dostupna u uobicajenim trzisnim uvjetima. Konkretno, "dodjela pristupa javnoj domeni ili prirodnim resursima odnosno dodjela posebnih ili ekskluzivnih prava () bez prikladne naknade u skladu s trzisnim cijenama moze predstavljati odricanje od drzavnih prihoda (kao i dodjelu prednosti)" ¹⁰⁹ .

(74) Komisija napominje da Hrvatska tvrdi da, s obzirom na to da HS isplaćuje dividende Hrvatskoj kao svojem jedinom dionicaru, nije potrebno isplaćivati posebne naknade za iskljuciva prava. Komisija to shvaća na nacin da Hrvatska smatra da dividende ukljucuju naknadu za iskljuciva prava, stoga se cini da Hrvatska primjenjuje nacelo subjekta u trżisnom gospodarstvu.

(75) Drżava clanica koja se poziva na primjenjivost nacela subjekta u trżisnom gospodarstvu mora nedvosmisleno i na temelju objektivnih i provjerljivih dokaza utvrditi da se provedena mjera pripisuje drżavi koja djeluje kao privatni subjekt na trżistu.

(76) Komisija podsjeća da postoji pet kriterija za ispitivanje primjenjivosti nacela subjekta u trżisnom gospodarstvu koje Komisija primjenjuje i koje su dosad potvrdili sudovi Unije, a to su (i) dokazi koji se odnose na navodnu odluku o ulaganju, (ii) ekonomske procjene koje su navodno provedene kako bi se utvrdila profitabilnost ulaganja, (iii) priroda, svrha i predmet predmetne mjere, (iv) kontekst u kojem je odluka donesena i (v) pravila kojima je bila podvrgnuta ¹¹⁰ .

(77) Komisija nema dokaza o ex ante ekonomskoj procjeni prijenosa iskljucivih prava na HS. Komisija napominje da iskljuciva prava ukljucuju pravo na komercijalno iskoristavanje javne sume, sto bi bio komercijalni cilj, medutim, s obzirom na to da se iskljuciva prava odnose na upravljanje javnom sumom, ukljucuju i ciljeve javne politike. Osim toga, prava su prenesena na temelju javnog prava (Zakonom o sumama). Komisija u ovoj fazi na temelju dokaza ne może zakljuciti bi li nacelo subjekta u trżisnom gospodarstvu bilo primjenjivo. Stoga Komisija poziva Hrvatsku da dostavi dodatne dokaze u tom pogledu.

(78) Komisija je ocijenila i moguću primjenu nacela subjekta u trżisnom gospodarstvu. U tom pogledu, s obzirom na vażnu gospodarsku vrijednost sumarske proizvodnje u Hrvatskoj ¹¹¹  i iskljuciva prava koja iz toga proizlaze na upravljanje javnom sumom i njezino komercijalno iskoristavanje, Komisija sumnja da bi obveza uplaćivanja u drżavni proracun dijela godisnje dobiti koju ostvaruje HS predstavljala primjerenu naknadu za prava koja su mu dodijeljena, uzimajući u obzir i poslove za koje nije prużena naknada. Naime, cini se da je takvo plaćanje uobicajena naknada za rizike koje preuzima dionicar drustva u skladu s primjenjivim odredbama prava trgovackih drustava, a ne naknada za iskoristavanje prirodnog resursa drżave. Nadalje, cinjenica da Hrvatska svake godine zakonom zahtijeva dio dobiti koju je ostvario HS za prodaju drva znaci da bi to plaćanje, kao jedinog dionicara drustva, podlijegalo diskrecijskom pravu te drżave da naplati, ali i ponisti, suspendira ili promijeni - u smislu postotka trażene dobiti - predmetnu obvezu. U tom smislu, cinjenica da su hrvatska nadleżna tijela posljednjih godina HS-u nametnula obvezu plaćanja dijela u iznosu od 60 % njegove dobiti u drżavni proracun, pri cemu su preostali dio ostavila za obnovu i zastitu hrvatske sume, ne jamci da će to drustvo u budućnosti imati pravnu obvezu, kao ni posebnu vezu s naknadom za sumske resurse povjerene HS-u.

(79) Nadalje, cini se da plaćanje poreza na dobit i lokalnih poreza od strane HS-a, ukljucujući naknadu od 10 % "jedinicama lokalne samouprave" ili općinama (npr. clanak 69. Zakona o sumama), nije relevantno u tom kontekstu jer bi se ista plaćanja trażila od privatnih i javnih sumoposjednika, stoga bi iste doprinose za sume podjednako plaćali svi vlasnici suma, osim manjih privatnih vlasnika suma (clanak 98. Zakona o sumama).

(80) Naposljetku, Komisija smatra da se prijenos prava na iskoristavanje javnih suma i upravljanje njima s drżave na HS może razlicito promatrati, odnosno kao prijenos imovine postojećeg dionicara na poduzetnika radi ostvarivanja dobiti za tog dionicara. Na temelju toga Komisija bi mogla zakljuciti da dionicar ne bi zahtijevao da mu drustvo plati posebnu naknadu. Medutim, u tom bi slucaju dionicar inzistirao na tome da se dobit ostvari na odredenoj razini kako bi se ulaganjem ostvario dovoljan povrat. U tom pogledu Komisija nema informacija da je drżava postavila ciljeve profitabilnosti da bi ostvarila povrat koji bi ocekivao privatni dionicar, tj. povrat koji bi premasio ili bio barem jednak trosku dionicara. Stoga Komisija zauzima preliminarno stajaliste da iskljuciva prava na upravljanje i komercijalno iskoristavanje javne sume koja je Hrvatska dodijelila HS-u bez trażenja odgovarajuće naknade ili bez obveznog povrata u skladu s trżistem mogu HS-u dati gospodarsku prednost koja mu ne bi bila dostupna u uobicajenim trżisnim uvjetima.

4.1.1.4. Selektivnost

(81) Da bi drzavna mjera bila u okviru podrucja primjene clanka 107. stavka 1. UFEU-a, njome se mora stavljati "odredene poduzetnike ili proizvodnju odredene robe" u povoljniji polozaj. Stoga nisu sve mjere kojima se gospodarski subjekti stavljaju u povoljniji polozaj obuhvaćene pojmom potpore, nego samo one kojima se na selektivan nacin dodjeljuje prednost odredenim poduzetnicima ili kategorijama poduzetnika ili odredenim gospodarskim sektorima (tocka 117. Obavijesti Komisije o pojmu potpore).

(82) Zakonom o sumama (clanak 17.) HS-u se povjerava iskljucivo pravo na komercijalno iskoristavanje hrvatskih suma bez predvidene obveze plaćanja naknade u zamjenu za to pravo, uz iskljucenje bilo kojeg drugog subjekta iz drvnog sektora. Mjera je stoga selektivna.

4.1.1.5. Narusavanje trzisnog natjecanja i ucinak na trgovinu

(83) Ustaljena je sudska praksa da se mjerom koju je dodijelila drzava narusava ili prijeti da će se narusiti trzisno natjecanje ako bi se njome mogao poboljsati konkurentan polozaj primatelja u odnosu na ostale poduzetnike s kojima se natjece ¹¹² . Do narusavanja trzisnog natjecanja u smislu clanka 107. stavka 1. UFEU-a općenito dolazi kad drzava dodijeli financijsku prednost nekom poduzetniku u liberaliziranim sektorima u kojima postoji ili bi moglo postojati trzisno natjecanje ¹¹³ .

(84) Nadalje, kada financijska potpora koju je odobrila drzava ojaca polozaj poduzetnika u odnosu na ostala poduzeća koja se natjecu u trgovini unutar Unije, valja smatrati da ta potpora utjece na takvu trgovinu ¹¹⁴ . Cini se da potpora poduzetniku utjece na trgovinu medu drzavama clanicama u kojima taj poduzetnik posluje na trzistu otvorenom za trgovinu unutar EU-a ¹¹⁵ .

(85) Komisija ne mora dokazati stvarni utjecaj takve potpore na trgovinu medu drzavama clanicama i stvarno narusavanje trzisnog natjecanja, već samo da ispitati moze li ta potpora utjecati na tu trgovinu i narusiti trzisno natjecanje ¹¹⁶ .

(86) No sudovi Unije smatraju da ucinak na trgovinu medu drzavama clanicama ne moze biti samo hipotetski ili pretpostavljen. Mora se utvrditi zasto se mjerom narusava ili prijeti da će se narusiti trzisno natjecanje i zasto bi ona mogla utjecati na trgovinu medu drzavama clanicama na temelju predvidljivih ucinaka mjere ¹¹⁷ . Takav bi ucinak, medutim, mogao biti manje vjerojatan ako je podrucje primjene gospodarske djelatnosti vrlo malo, sto bi se moglo, na primjer, dokazati vrlo malim prometom.

(87) U ovom slucaju, kako je prethodno prikazano (uvodne izjave 7., 8. i 15.), HS je odgovoran za upravljanje 76 % suma i sumskih podrucja u Hrvatskoj, sto ga cini daleko najvećim industrijskim dobavljacem oblovine u Hrvatskoj. Sumarski sektor znacajan je dio nacionalnog gospodarstva i izvor zaposljavanja u Hrvatskoj ¹¹⁸ . Prodajom oblovine poduzetnik u drzavnom vlasnistvu ima relevantan utjecaj na funkcioniranje cijelog hrvatskog gospodarskog sektora koji se temelji na sumama te bi, prema procjenama trećih strana, oko 93 % ukupne prodaje oblovine HS-a bilo namijenjeno poduzećima za preradu i proizvodnju drva sa sjedistem u Hrvatskoj i potpisnicima okvirnih ugovora ¹¹⁹ . Osim toga, u apsolutnim vrijednostima prodaja drva drustva HS ostvaruje znatan promet (vise od 400 milijuna EUR 2022.), koji se posljednjih godina brzo povećavao (uvodna izjava 8.).

(88) Naposljetku, iako HS nije izravno ukljucen u prekogranicnu trgovinu, Komisija napominje da nepostojanje naknade za iskljuciva prava koja je drustvo u drzavnom vlasnistvu primilo u okviru prve mjere moze otezati ulazak na trziste drugih subjekata, kao sto su hrvatski privatni sumoposjednici te privatna i javna sumarska poduzeća iz drugih drzava clanica. Stoga je preliminarno misljenje Komisije da bi ta mjera mogla utjecati i na trgovinu medu drzavama clanicama.

Zakijucak

(89) Stoga je preliminarno misljenje Komisije da prva mjera cini drzavnu potporu u smislu clanka 107. stavka 1. UFEU-a. Nadalje, u ovoj fazi postupka i s obzirom na to da Hrvatska o tome nije dostavila informacije, Komisija ne może zakljuciti da je prva mjera "postojeća potpora" u skladu s tockom 2. podtockom 1. Priloga IV. Aktu o pristupanju Hrvatske jer je Zakon o sumama, kojim su HS-u povjerena iskljuciva prava u sadasnjem obliku, ponovno donesen i izmijenjen nakon 2002., odnosno nakon pristupanja Hrvatske Uniji (vidjeti i uvodnu izjavu 125. i odjeljak 6).

4.1.2. Druga mjera: navodna potpora hrvatskim poduzećima za preradu drva koja su sklopila okvirne ugovore s HS-om u obliku nizih cijena za prodaju drvnih trupaca

(90) Druga mjera sastoji se od niżih trżisnih cijena koje HS nudi za drvne trupce odredenim kupcima, odnosno hrvatskim poduzećima za preradu drva koja su sklopila okvirni ugovor s HS-om i na temelju toga im se nudi drvo u godisnjim ugovorima.

(91) Hrvatska nadleżna tijela tvrde da HS djeluje kao neovisno poduzeće (iure gestionis) u skladu s vlastitom poslovnom politikom i pravom trgovackih drustava, te da nije ukljucen u strukture javne uprave niti je pod nadzorom, kontrolom ili obvezujućim uputama javnih tijela u kontekstu upravljanja poslovanjem drustva, ukljucujući u vezi s politikom odredivanja cijena i drugim strateskim poslovnim odlukama (uvodna izjava 34.).

(92) Komisija će stoga u nastavku prvo ispitati może li se ta mjera pripisati Republici Hrvatskoj (odjeljak 4.1.2.1.) i, drugo, bi li prodajne transakcije dovele do gospodarske prednosti (odjeljak 4.1.2.2.) koja je selektivna (odjeljak 4.1.2.3.), do mogućeg narusavanja trżisnog natjecanja i ucinka na trgovinu (odjeljak 4.1.1.5.).

4.1.2.1. Drżavna sredstva i pripisivost drżavi

(93) Kako je prethodno prikazano (uvodne izjave od 69. do 71.), samo prednosti dodijeljene izravno ili neizravno putem drżavnih sredstava mogu ciniti drżavnu potporu u smislu clanka 107. stavka 1. UFEU-a. Pojam drżavnih sredstava u smislu clanka 107. stavka 1. UFEU-a obuhvaća, uz sredstva drżave clanice i njezinih javnih tijela, medu ostalim, i sredstva javnih poduzeća nad kojima javna tijela mogu izravno ili neizravno izvrsavati prevladavajući utjecaj.

(94) Kako je istaknuo Sud, "kada su sredstva javnih poduzeća pod nadzorom drżave i stoga njoj na raspolaganju, ta sredstva ulaze u pojam "drżavnih sredstava" u smislu clanka 107. stavka 1. UFEU-a. Naime, drżava ostvarivanjem vladajućeg utjecaja nad takvim poduzećima svakako może usmjeravati upotrebu njihovih sredstava za financiranje, po potrebi, posebnih prednosti u korist drugih poduzetnika" ¹²⁰ .

(95) Osim toga, kako je pojasnio Sud, "tocno je da je imenovanje clanova upravnog odbora ovlast vlasnika drustva i, u nacelu, nije dovoljna da se samo na njezinu temelju może pretpostaviti da se mjera koju je poduzeo javni poduzetnik może pripisati drżavi koja ga kontrolira"; medutim, prilikom ocjene pripisivosti drżavi mjere koju je poduzeo upravni odbor javnog poduzeća, "imenovanje clanova tog tijela mora se valjano uzeti u obzir, s obzirom na to da potvrduje postojanje posebnih veza izmedu predmetnog javnog poduzetnika i drżave koja ga kontrolira [...] Posebno u nekim slucajevima, okolnosti vezane za imenovanje clanova upravnog tijela javnog poduzetnika mogu ukazivati na to da taj poduzetnik ima ogranicenu neovisnost u odnosu na drżavu koja ga kontrolira, tako da je takvo imenovanje znacajna indicija za pripisivost drżavi [...] odnosno cak je vjerojatno da će se utvrditi takva pripisivost [...]" ¹²¹ .

(96) Prvo, Komisija napominje da je Republika Hrvatska jedini dionicar drustva HS i da ima pravo imenovati većinu njegovih rukovoditelja. Konkretno, preko Ministarstva poljoprivrede Republika Hrvatska imenuje sva tri clana Upravnog odbora, glavnog direktora i cetiri od pet clanova Nadzornog odbora, pri cemu je preostali clan predstavnik zaposlenika (vidjeti uvodne izjave od 36. do 38. i biljesku 68.). Budući da Hrvatska preko Ministarstva poljoprivrede ima većinu glasackih prava u Upravnom odboru i Nadzornom odboru te s obzirom na to da preko Ministarstva poljoprivrede HS podnosi izvjesća o upravljanju Hrvatskom saboru, ti su rukovoditelji usko povezani s Republikom Hrvatskom.

(97) U tom pogledu Komisija napominje da pravila o korporativnom upravljanju HS-om, a posebno Statut, ne odreduju jasno ulogu, sastav i djelovanje clanova upravnog odbora, dok Skupstina ima ovlasti ne samo imenovati, razrijesiti i otpustiti clanove upravnog odbora, nego i odobriti poslovni plan drustva, kao i financijske izvjestaje upravnog odbora HS-a, cime se izravno nadzire najvisa uprava HS-a (vidjeti prethodne uvodne izjave od 34. do 39.).

(98) Istodobno, kad je rijec o nadzoru unutarnje kontrole, Nadzorni odbor HS-a imenuje odbor za reviziju, a sluzba unutarnje kontrole izvjesćuje Nadzorni odbor i navedeni odboru za reviziju, a reviziju HS-a obavlja i vanjski neovisni revizor. Medutim, s obzirom na informacije koje je Hrvatska dosad dostavila, Komisija smatra da nije jasno provodi li se takav nadzor redovito i koji je postupak za odabir neovisnog revizorskog drustva. Osim toga, navodi se da Drzavni ured za reviziju, koji ima opću zadaću revizije financijskih djelatnosti i uspjesnosti HS-a, provodi reviziju HS-a svakih 4 do 5 godina ¹²² . S obzirom na opisani sustav unutarnje i vanjske revizije, kao i kontrolu koju provodi glavna skupstina (tj. ministar poljoprivrede nad financijskim izvjestajima), moze se smatrati da Republika Hrvatska, u svojstvu jedinog dionicara, pomno prati operativne i financijske rezultate drustva.

(99) Drugo, Komisija sumnja da je postupak odabira najvisih rukovoditelja HS-a takav da iskljucuje utjecaj Vlade Republike Hrvatske u postupku odlucivanja u HS-u: u skladu sa Zakonom o upravljanju drzavnom imovinom i provedbenom uredbom ¹²³ , nadlezni ministar unaprijed odabire clanove Upravnog odbora i Nadzornog odbora, nakon cega ih vlada imenuje. Neovisno o tvrdnji podnositelja prituzbe da su većina clanova Upravnog odbora ujedno i clanovi vladajuće politicke stranke (uvodna izjava 16.) ¹²⁴ ), vjerojatno je da će clanove Upravnog odbora, glavnog direktora i Nadzornog odbora u konacnici odobriti Glavna skupstina (tj. ministar poljoprivrede) te će stoga vjerojatno odrzavati kontakte s Ministarstvom poljoprivrede koje ih je imenovalo.

(100) Konkretno, HS je svake godine zakonski obvezan (vidjeti clanak 23. stavke 1. i 2" clanak 27. stavak 1. i clanak 29. stavak 1. Zakona o sumama) nadleznom ministru podnijeti na odobrenje sumskogospodarski plan, ukljucujući plan bioloske obnove i plan sjece (uvodne izjave od 29. do 31. i od 58. do 64.). U tu svrhu upravitelji drustva moraju redovito odrzavati kontakte s Vladom Republike Hrvatske, s obzirom na to da ona putem nadleznog ministarstva odlucuje o najvećoj kolicini i razlicitim kvalitetama drvnih trupaca koje HS moze sjeći i prodavati svake godine ¹²⁵ . Cak i da je odredivanje cijene dopustene kolicine i kvalitete drva prepusteno nahodenju upravitelja, kako je tvrdila Hrvatska, Komisija smatra da se iz informacija u dokumentaciji metoda odredivanja cijena ne cini utemeljenom na transparentnim pravilima, tako da bi na godisnji cjenik koji je donio Upravni odbor i koji se primjenjuje i na okvirne ugovore i drazbe mogle utjecati "administrativne odluke", a ne komercijalne odluke (vidjeti i uvodnu izjavu 22.).

(101) Treće, djelatnosti HS-a odnose se na upravljanje općim dobrom (sume), sto je u nacionalnom pravu definirano kao "dobro od interesa za Republiku Hrvatsku" (uvodne izjave od 6. do 7.) i njegove se djelatnosti, medu ostalim, vode nacelom odrzivosti s ciljem ispunjavanja ekoloskih, gospodarskih i drustvenih funkcija suma (uvodne izjave od 29. do 30.) ¹²⁶ . U tom je smislu priroda djelatnosti HS-a neodvojivo povezana s uslugom od javnog interesa: kako je Hrvatska objasnila, HS je osnovan kako bi se osiguralo da su sve sume u vlasnistvu Republike Hrvatske, bez obzira na to iskoristavaju li se u komercijalne svrhe ili ne, na odgovarajući nacin zastićene od propadanja, tako da gospodarenje sumama HS-a nema samo gospodarsku ulogu, nego i odgovara na dugorocne ekoloske i drustvene potrebe. Osim toga, u skladu s postojećim modelom gospodarenja sumama, dio prihoda koje ostvaruje HS upotrebljava se za zastitu i obnovu hrvatskih suma (uvodne izjave od 6. do 8.).

(102) Stoga Komisija smatra da poslovna svrha HS-a ne iskljucuje automatski pripisivost druge mjere Hrvatskoj: HS, drustvo ciji Upravni odbor mora odobriti uvjete prihvatljivosti i cjenike okvirnih ugovora, takoder nastoji ostvariti ciljeve javne politike koji su u nadleznosti Republike Hrvatske (uvodne izjave 7., 30. i 31.). Medutim, na temelju te cinjenice moze se zakljuciti da će Republika Hrvatska u nacelu vjerojatno posvetiti posebnu pozornost odlukama koje je donijelo to drustvo.

(103) Naposljetku, HS je treći najveći poduzetnik u drzavnom vlasnistvu u smislu prihoda i zaposlenika u Hrvatskoj, u cijem je drvnom sektoru zaposleno oko 53 000 osoba, ukljucujući oko 35 000 u drvno-preradivackoj industriji ¹²⁷ . Komisija stoga smatra da je dimenzija navodne potpore povezana s HS-ovim nizim prodajnim cijenama drva znatna i da nadilazi broj kupaca (oko 400, vidjeti uvodnu izjavu 35.) koji su sklopili okvirni ugovor ¹²⁸ .

(104) Stoga se może preliminarno smatrati da sredstva HS-a u konacnici osigurava drzava te da su stoga njegove komercijalne djelatnosti, ukljucujući prodaju drva po niżim cijenama odredenim hrvatskim poduzećima za preradu drva koja su sklopila okvirni ugovor (druga mjera), pripisive drżavi (uvodne izjave od 96. do 102.) i ukljucuju nadzor drżave u smislu clanka 107. stavka 1. UFEU-a, kao i odricanje od drżavnih sredstava (tocka 52. Obavijesti o pojmu potpore, vidjeti odjeljak 4.1.2.2.)

4.1.2.2. Prednost

(105) Kad je rijec o primjenjivosti nacela subjekta u trżisnom gospodarstvu, Komisija napominje da su priroda i predmet mjere cijene koje HS primjenjuje na temelju svojih okvirnih ugovora, sto znaci da se ona izravno odnosi na prodaju HS-ovih proizvoda. Kad je rijec o kontekstu i cilju koji se żeli postići, prodaja drva na temelju okvirnih ugovora temeljna je i jedina gospodarska djelatnost HS-a, a u tom je pogledu cilj HS-a ostvariti prihod odnosno dobit. Okvirni ugovori podlijeżu privatnom pravu jer je rijec o ugovorima izmedu trgovackih drustava koja se vode privatnim pravom. Uzimajući sve to u obzir, Komisija u ovoj fazi smatra da je nacelo subjekta u trżisnom gospodarstvu primjenjivo.

(106) Kad je rijec o primjeni nacela subjekta u trżisnom gospodarstvu, Komisija će razmotriti mogu li se cijene koje je HS utvrdio u godisnjem cjeniku za kupce koji su sklopili okvirni ugovor smatrati niżima od trżisnih cijena, ukljucujući drażbe HS-a (uvodne izjave od 21. do 25. i od 42. do 44.) i dodjeljuju li se time gospodarsku prednost HS-ovoj grupi konsolidiranih ugovornih partnera.

(107) Procjena ukljucuje li transakcija koja se odnosi na drżavnu robu ili usluge potporu općenito podrazumijeva ocjenu bi li se subjekt u trżisnom gospodarstvu koji se nalazi u slicnoj situaciji ponasao na isti nacin, odnosno bi li prodao po istoj cijeni. Pri primjeni nacela subjekta u trżisnom gospodarstvu ne mogu se uzeti u obzir negospodarski razlozi, kao sto su, na primjer, razlozi industrijske politike, pitanja zaposljavanja ili ciljevi regionalnog razvoja, koje subjekt u trżisnom gospodarstvu ne bi slijedio, kao razlozi za primjenu pristupa niże cijene, već oni, naprotiv, mogu upućivati na postojanje potpore. Komisija je to nacelo u objasnila u vise navrata i Sud ga je u svakoj instanci potvrdio ¹²⁹ .

(108) Trżiste drva obiljeżeno je visokim varijabilnim troskovima: konkretno, prijevoz drva je skup. To dovodi do visokog stupnja lokalizacije trżista, na kojem pilane općenito nisu previse udaljene od izvora drva ¹³⁰ . Osim troskova prijevoza, pri odredivanju konacnih cijena drva trebalo bi uzeti u obzir i nekoliko drugih parametara, ukljucujući poreze, troskove rada i energije, kvalitetu i kolicinu sortimenta drva u lokalnim sumama. Takvi se parametri razlikuju medu drżavama clanicama, sto może dovesti do razlika u razinama cijena drvnih trupaca, cak i u susjednim europskim zemljama.

(109) Medutim, Komisija smatra da iz informacija koje je dostavila Hrvatska (uvodne izjave 42. i 44.) i dalje nije jasno kako se cijene utvrdene u godisnjem cjeniku HS-a mogu smatrati trżisnom cijenom. Podnositelj pritużbe dostavio je informacije da su cijene iz okvirnih ugovora niże od cijena postignutih u drugim drżavama clanicama (vidjeti uvodnu izjavu 23.). Iako Komisija napominje da mogu postojati razlike medu nacionalnim trżistima, kako je Hrvatska objasnila, i da stoga razlicite cijene medu drżavama clanicama same po sebi możda neće biti dovoljne, postoji i sustavna razlika u cijenama izmedu okvirnih ugovora i drażbi HS-a (vidjeti uvodnu izjavu 22.).

(110) Objasnjenje Hrvatske da su cijene na HS-ovu cjeniku osnova za nadmetanje na drażbama (vidjeti uvodnu izjavu 42.), kao i usporedba cijena postignutih na temelju okvirnih ugovora i u drażbama za odredene vrste drva u razdoblju od 2018. do 2021. (vidjeti Table 1) mogu upućivati na to da su cijene na temelju okvirnih ugovora potencijalno niże od trżisne cijene.

Tablica 1

Cijene koje je ostvario HS

	2018.		2019.		2020.		2021.
	HRK/m3		HRK/m3		HRK/m3		HRK/m3
	Okvirni ugovori	Drazbe	Okvirni ugovori	Drazbe	Okvirni ugovori	Drazbe	Okvirni ugovori	Drazbe
Iskrcajno mjesto uz cestu (Franko sumska cesta)	545,26	650,19	578,16	590,85	588,65	673,87	612,46	738,95
Hrast luznjak	1 115,71	2 070,31	1 210,72	2 716,66	1 231,41	2 153,08	1 301,30	3 016,50
Hrast kitnjak	706,63	728,77	744,43	1 146,36	762,00	1 342,16	785,37	2 209,86

Izvor: Podnesak Hrvatske od 29. srpnja 2022. (prilozi 47. - 50.)

(111) Stoga Komisija u ovoj fazi ne może iskljuciti da se kupcima koji su sklopili okvirni ugovor u godiśnjim ugovorima o provedbi tog ugovora nude cijene koje ne odrażavaju stvarnu vrijednost drvnih proizvoda koji su im ponudeni. Uzimajući u obzir informacije koje je dostavio podnositelj pritużbe o cijenama (vidjeti uvodne izjave od 22. do 24) i informacije Hrvatske o cijenama ostvarenima na HS-ovim drażbama u usporedbi s cijenama iz okvirnih ugovora (vidjeti tablicu 1.), Komisija u ovoj fazi ne może iskljuciti da se navodnom mjerom dodjeljuje gospodarska prednost poduzetnicima s okvirnim ugovorima u smislu clanka 107. stavka 1. UFEU-a.

4.1.2.3. Selektivnost

(112) Iz ustaljene sudske prakse sudova Unije proizlazi da je mjera selektivna ako dovodi do razlika koje dovode u povoljniji polozaj "odredene poduzetnike ili proizvodnju odredene robe" u odnosu na druge koji su se, s obzirom na cilj te mjere, nalazili u usporedivoj cinjenicnoj i pravnoj situaciji.

(113) Materijalna selektivnost mjere podrazumijeva da se mjera primjenjuje samo na odredene poduzetnike (njihove grupe) ili odredene sektore gospodarstva u odredenoj drzavi clanici. Materijalnu selektivnost moze se uspostaviti de jure ili de facto.

(114) U ovom slucaju HS prodaje drvene trupce bez otvorenog natjecaja ogranicenom broju ugovornih kupaca koji ispunjavaju uvjete prihvatljivosti utvrdene u "Odluci o nacinima i uvjetima prodaje drvnih sortimenata" te su stoga sklopili okvirni ugovor kojim se omogućuje godisnja prodaja drva u trajanju do 10 godina. Opisani sustav prodaje putem okvirnih ugovora svim drugim kupcima onemogućuje kupnju drvnih trupaca na temelju godisnjeg ugovora s HS-om (jer su oni rezervirani za kupce s dugorocnim ugovornim odnosom), pri cemu se takvim kupcima ostavlja samo mogućnost kupnje drva koja HS nudi na drazbama. Medutim, iz informacija u dokumentaciji proizlazi da, iako su kriteriji za kupnju na drazbama HS-a manje ogranicavajući od onih koji se od kupaca zahtijevaju za pristupanje okvirnim ugovorima ¹³¹ , cini se da su cijene drva na drazbama vise, a kvaliteta drva niza, te bi se u svakom slucaju ponudio samo minimalan broj drvnih trupaca u usporedbi s onim koji se nudi redovitim kupcima u kontekstu okvirnog ugovora (uvodne izjave od 22. do 24.).

(115) Zbog sirokog diskrecijskog prava HS-a (tocke 123. i 124. Obavijesti o pojmu potpore), cini se da je i druga mjera u ovoj fazi ad hoc selektivna: niże cijene drva nude se ne samo onim kupcima HS-a koji ispunjavaju kriterije prihvatljivosti utvrdene u "Odluci o nacinima i uvjetima prodaje drvnih sortimenata" i stoga mogu kupiti drvne trupce na temelju godisnjih ugovora kojima se provodi okvirni ugovor s HS-om, već i kupcima koji nemaju okvirni ugovor i godisnji ugovor o kupnji trupaca koji su nakon provedenih kontrola i donosenja odluke uprave na temelju rezultata nadzora..." pojedinacno odabrani za potpisivanje godisnjih ugovora (uvodne izjave od 44. do 50. i biljeska 81). Nadalje, selektivnost mjere dokazala bi se postojanjem konkurentskog odnosa izmedu navodnih korisnika mjere, odnosno hrvatskih poduzeća za preradu drva koja su sklopila okvirni ugovor ili kojima se pojedinacno nude godisnji ugovori, i drugih proizvodaca drva, kao sto je podnositelj pritużbe, kojima preostaje samo mogućnost kupnje drvenih trupaca na drażbama. Naime, cini se da se ti kupci nalaze u usporedivoj situaciji u smislu gospodarskih djelatnosti, ali nekima od njih bila bi uskraćena mogućnost kupnje po slicnim cijenama zbog specificnosti proizvedenih drvnih proizvoda, kao sto su hrastove bacve u slucaju podnositelja pritużbe (vidjeti odjeljak 2.2.2. i, konkretnije, uvodnu izjavu 17.).

(116) Druga mjera bila bi de facto selektivna jer se niże cijene drva ne primjenjuju putem pravne mjere, nego kao posljedica gospodarskih uvjeta koje je HS utvrdio u godisnjim ugovorima, kojima se provodi okvirni ugovor s HS-om ili na temelju ad hoc odluke.

(117) S obzirom na prethodno navedeno, Komisija preliminarno smatra da prethodno opisana prednost (odjeljak 4.1.2.2.) pogoduje odredenoj skupini poduzetnika, odnosno odredenim hrvatskim poduzećima za preradu drva koja su sklopila okvirni ugovor s HS-om i kojima se stoga nude godisnji ugovori s niżim cijenama drva, kako se zahtijeva pravnim standardom "selektivnosti" u smislu clanka 107. stavka 1. UFEU-a.

4.1.2.4. Narusavanje trżisnog natjecanja i ucinak na trgovinu

(118) HS prodaje hrvatskim poduzećima za preradu drva zbog uvjeta prihvatljivosti kojima se de facto ogranicava mogućnost kupnje drva u Hrvatskoj. Medutim, ako HS ukine uvjete za registraciju u Hrvatskoj, ne może se iskljuciti da će kupci iz drugih drżava clanica sudjelovati u postupku prodaje drva, ukljucujući sklapanje dugorocnih ugovora u trajanju do 10 godina, kao sto su okvirni ugovori.

(119) Nadalje, kao sto je vidljivo iz ekonomske vrijednosti nekih vrsta drva kojima se trguje preko granica u Uniji i izvan nje (npr. hrast), vjerojatno je da bi mnoga poduzeća iz drugih drżava clanica sudjelovala u sustavu otvorenih natjecaja i kupovala drvene trupce od HS-a kad bi kolicina ponudena na drażbama bila veća a cijene su uskladene s cijenama koje HS nudi svojim redovitim kupcima, odnosno poduzećima za preradu drva koja su osnovana u Hrvatskoj i pozvana na sklapanje visegodisnjeg ugovora pod uvjetima prihvatljivosti za okvirne ugovore (vidjeti, medu ostalim, uvodne izjave 14. i od 17. do 23.).

(120) Kako je prethodno objasnjeno (uvodne izjave od 87. do 88.), HS je glavni trgovac na veliko drvom u Hrvatskoj i stoga glavni dobavljac ulaznih materijala za cijeli sektor drvne industrije te drżave clanice. Stoga je moguća mjera sniżavanja prodajnih cijena u korist kupaca relevantna i mogla bi utjecati na uvjete trżisnog natjecanja na cijelom teritoriju Hrvatske.

(121) Komisija stoga izrażava svoje preliminarno stajaliste da ucinak predmetne mjere nije manji i da se ne może iskljuciti da bi mogla narusiti trżisno natjecanje i utjecati na trgovinu medu drżavama clanicama.

4.1.3. Zakljucak

(122) U ovoj fazi, na temelju preliminarne pravne ocjene (vidjeti uvodne izjave od 54. do 121.,) Komisija ne może iskljuciti da (i) nepostojanje naknade za iskljuciva prava koja je Hrvatska dodijelila HS-u za komercijalno iskoristavanje javne sume i (ii) gospodarski uvjeti koji se primjenjuju na prodaju drva od strane HS-a hrvatskim poduzećima za preradu drva koja su sklopila okvirni ugovor cine drżavnu potporu u smislu clanka 107. stavka 1. UFEU-a u korist HS-a odnosno zainteresiranih hrvatskih poduzeća za preradu drva.

4.2. Zakonitost drzavne potpore - primjena clanka 108. stavka 3. UFEU-a

(123) Budući da Hrvatska nakon pristupanja Europskoj uniji 1. srpnja 2015. nije prijavila mjere Komisiji u skladu s clankom 108. stavkom 3. UFEU-a, navodne mjere potpore bile bi nezakonite i trebalo bi ocijeniti njihovu spojivost.

4.3. Spojivost

(124) Drzavna potpora smatra se spojivom s unutarnjim trzistem ako je obuhvaćena jednom od kategorija iz clanka 107. stavka 2. UFEU-a ¹³²  i moze se smatrati spojivom s unutarnjim trzistem ako Komisija zakljuci je obuhvaćena jednom od kategorija iz clanka 107. stavka 3. UFEU-a ¹³³ . Drzava clanica koja dodjeljuje potporu snosi teret dokazivanja da je predmetna potpora spojiva s unutarnjim trzistem prema clanku 107. stavku 2. ili stavku 3. UFEU-a ¹³⁴ .

(125) U ovoj fazi hrvatska tijela nisu dostavila naznake na temelju kojih bi se moguća potpora dodijeljena od 1. srpnja 2013. HS-u odnosno hrvatskim poduzećima za preradu drva koja su sklopila okvirne ugovore s HS-om mogla smatrati spojivom s unutarnjim trzistem.

(126) U skladu s clankom 17. Uredbe (EU) 2015/1589 ¹³⁵ , ovlast Komisije u pogledu povrata potpore podlijeze roku zastare od deset godina. Rok zastare pocinje teći na dan kada je nezakonita potpora dodijeljena korisniku, bilo kao pojedinacna potpora ili u okviru programa potpora. Rok zastare se prekida bilo kojom radnjom koju Komisija ili neka drzava clanica, djelujući na zahtjev Komisije, poduzme u vezi s nezakonitom potporom. Nakon svakog prekida, rok zastare se pocinje racunati iznova. Prema clanku 17. stavku 3. te uredbe, "Svaka potpora u vezi s kojom je istekao rok zastare smatra se postojećom potporom".

(127) U ovom slucaju ekskluzivna prava za upravljanje i komercijalno iskoristavanje hrvatske sume dodijeljena su HS-u Zakonom o sumama iz 1990., kako je zadnje izmijenjen 2018., dok su okvirni ugovori za sustav prodaje drva odredenim hrvatskim poduzećima za preradu drva na snazi barem od pristupanja Hrvatske Uniji 1. srpnja 2013. Ogranicenje je prvi put prekinuto 8. rujna 2021. (uvodna izjava 2.). Komisija je nakon toga hrvatskim tijelima poslala zahtjeve za informacije, od kojih je posljednji poslan 8. srpnja 2024. Iz toga slijedi da je proslo manje od deset godina od posljednjeg postupovnog koraka kojim se prekida rok zastare i da stoga nijedna potencijalna drzavna potpora sadrzana u mjerama ne bi cinila postojeću potporu.

5. ZAKLJUCAK

(128) Komisija ne moze iskljuciti da nepostojanje naknade za iskljuciva prava za komercijalno iskoristavanje javne sume koja je Hrvatska dodijelila HS-u (uvodne izjave od 54. do 89.) i gospodarski uvjeti koje je HS nudio svojim kupcima u kontekstu okvirnih ugovora od 1. srpnja 2015. (uvodne izjave od 90. do 121.) cine drzavnu potporu koja nije spojiva s unutarnjim trzistem.

(129) S obzirom na sumnje u pogledu postojanja potpore u odnosu na obje mjere i spojivosti te potpore s unutarnjim trzistem, Komisija je za obje mjere odlucila pokrenuti postupak predviden clankom 108. stavkom 2. UFEU-a.

6. ODLUKA

S obzirom na prethodna razmatranja Komisija, postupajući u skladu s postupkom utvrdenim u clanku 108. stavku 2. UFEU-a, zahtijeva od Hrvatske da dostavi primjedbe i sve informacije koje bi mogle pomoći u procjeni mjera u roku od mjesec dana od datuma primitka ovog dopisa. Konkretno, Komisija od Hrvatske trazi sljedeće:

- u pogledu prve mjere (uvodna izjava 53. i dalje), osobito kako bi se razumjelo je li mjera postojeća potpora i, ako nije, dodjeljuje li se njome gospodarska prednost: opis razvoja pravnog i gospodarskog okvira za povjeravanje iskljucivih prava za komercijalno iskoristavanje javne sunie, cime se pojasnjavaju promjene u pravima i organizaciji HS-a od Zakona o sumama iz 1990., te objasnjenje nacina isplate naknade za takva prava za Republiku Hrvatsku, pri cemu treba razlikovati negospodarske djelatnosti koje obavlja HS (medu ostalim, je li i na koji nacin Hrvatska za njih HS-u nadoknadila troskove, je li takva nadoknada razdvojena u financijskim izvjestajima drustva itd.);

- u pogledu druge mjere (uvodna izjava 90. i dalje), osobito kako bi se razumjela pripisivost druge mjere, metoda odredivanja cijena upotrijebljena u okvirnim ugovorima i razlozi za razliku u cijenama izmedu okvirnih ugovora i drazbi: s obzirom na to da Republika Hrvatska kao jedini dionicar drustva HS ima pravo imenovati većinu njegovih rukovodećih polozaja (posebno u Nadzornom odboru i Upravnom odboru), objasnjenje kako Hrvatska jamci neovisnost odlucivanja o poslovnim djelatnostima HS-a; kako bi se prikazali uvjeti prihvatljivosti za sklapanje okvirnog ugovora, metodologiju odredivanja cijena za godisnji cjenik za kupce koji su sklopili okvirni ugovor, u usporedbi s cijenama koje plaćaju kupci na drazbama za istu vrstu drva; podatke za posljednjih 10 godina o kvaliteti i kolicini drva prodanog na temelju okvirnih ugovora i javnih poziva, kao i o prihodima od oba prodajna kanala.

Od vasih nadleznih tijela zahtijeva se da potencijalnom primatelju potpore odmah dostave primjerak ovog dopisa.

Budući da Komisija na temelju preliminarne istrage nije mogla prikupiti sve potrebne informacije za ocjenu, medu ostalim, pitanja je li predmetnim mjerama dodijeljena gospodarska prednost HS-u odnosno hrvatskim poduzećima za preradu drva koja su potpisala okvirni ugovor s HS-om, Komisija u ovoj fazi ne moze iskljuciti da će se morati koristiti istraznim sredstvima koja su joj na raspolaganju u skladu s clankom 7. Uredbe Vijeća (EU) 2015/1589 od 13. srpnja 2015. o primjeni clanka 108. UFEU-a o funkcioniranju Europske unije ¹³⁶ .

Komisija podsjeća Hrvatsku da clanak 108. stavak 3. UFEU-a ima suspenzivni ucinak te skreće pozornost na clanak 16. Uredbe Vijeća (EU) br. 2015/1589 kojim je predvideno da se od primatelja moze zahtijevati povrat svake nezakonite potpore.

Komisija upozorava Hrvatsku da će obavijestiti zainteresirane strane objavom ovog dopisa i njegova smislenog sazetka u Sluzbenom listu Europske unije. Ona će obavijestiti i zainteresirane strane u drzavama EFTA-e koje su potpisnice Sporazuma o EGP-u objavom obavijesti u Dodatku o EGP-u u Sluzbenom listu Europske unije, a nadzorno tijelo EFTA-e obavijestit će slanjem primjerka ovog dopisa. Od svih tih zainteresiranih strana zatrazit će da primjedbe dostave u roku od mjesec dana od te objave.

1 Zakoni NN 54/83, 32/87, 47/89, 41/90, 52/90, 5/91, 9/91, 61/91, 26/93, 76/93, 29/94, 76/99, 8/00, 13/02, 100/04 i 160/04, vidjeti podnesak Hrvatske od 29. srpnja 2022., str. 2., tocka 1. i Prilog 1.

2 Odluka Vlade Republike Hrvatske od 7. svibnja 2002., u Prilogu 1. podnesku Hrvatske od 29. srpnja 2022.

3 Podnesak Hrvatske od 29. srpnja 2022., tocke 23., 25., 26. i 27.

4 HS je zaduzen i za osiguravanje sigurnog pristupa razminiranim zonama jer su neke poljoprivredne povrsine, sumski kompleksi i zastićena podrucja i dalje nedostupni zbog prisutnosti ili sumnje na prisutnost mina i zaostalih eksplozivnih sredstava iz rata u Republici Hrvatskoj 1990-ih, vidjeti izvjesće Ministarstva okolisa i energetike Republike Hrvatske te Ministarstva poljoprivrede, Nacionalni racunski plan za sumarstvo, prosinac 2018., dostupno na: https://mingo.gov.hr/UserDocsImages/KLIMA/SZKAIZOS/ NFAP_Croatia.pdf (posljednji pristup 17. lipnja 2024.) i Prilog A podnesku Hrvatske od 14. listopada 2021., str. 4. i 5.

5 Medutim, HS je od Republike Hrvatske dobio financijska sredstva za razminiranje, vidjeti Godisnje poslovno izvjesće HS-a za 2023. godinu (Godisnje izvjesće za 2023.), str. 37.

6 Vidjeti clanak 7. Zakona o sumama koji je Republika Hrvatska odobrila 1990. (NN 41/1990): "Javno poduzeće iz clanka 18. stavka 2. ovoga zakona osniva se pod tvrtkom "Hrvatske sume" - javno poduzeće za gospodarenje sumama i sumskim zemljistem u Republici Hrvatskoj". Clankom 17. Zakona o izmjenama i dopunama iz 2018. (NN 68/2018) potvrduje se sljedeće: "Stavak 1. Javni śumoposjednik je pravna osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koja gospodari śumama i śumskim zemljiśtima u vlasnistvu Republike Hrvatske. [...];

7 Pravna osnova za odluku Vlade Republike Hrvatske sadrzana je u odredbama Zakona o izvrsenju drzavnog proracuna Republike Hrvatske, kako je navedeno u preambuli svake odluke koja se donosi svake godine. S druge strane, u clancima 25. i 26. Zakona o osnivanju drustva Hrvatske sume d.o.o. navodi se da se "dobit drustva odreduje i dijeli u skladu sa Zakonom o trgovackim drustvima i statutom drustva" i da "odluku o tome kako podijeliti dobit i kako pokriti gubitke donosi skupstina".

8 Vidjeti https://www.hrsume.hr/o-nama/#Uprava. Vidjeti i Prilog 19. podnesku Hrvatske od 29. srpnja 2022., str. 35. - 36. te Godisnje izvjesće za 2023., str. 62. - 63. i Godisnje poslovno izvjesće HS-a za 2022. (Godisnje izvjesće za 2022.), str. 43. - 44., dostupno na: https://www.hrsume.hr/o-nama/godisnja-izvjesca/.

9 Prilog 10. podnesku Hrvatske od 29. srpnja 2022., str. 35.

10 Prilozi od 10. do 14. podnesku Hrvatske od 29. srpnja 2022., str. 35. Financijski izvjestaji za 2022. godinu javno su dostupni na internetu na: https://www.hrsume.hr/wp-content/uploads/2023/06/Godisnje-izvjesce-2022.pdf, str. 45.

11 Budući da se Hrvatska pridruzila europodrucju tek 1. sijecnja 2023., devizni tecaj koji se primjenjuje za iznose koji se odnose na godine prije nego sto je Hrvatska uvela euro kao valutu iznosi 1 EUR = oko 7,53 HRK.

12 Vidjeti financijske izvjestaje HS-a za 2022. (financijski izvjestaji za 2022.), dostupne na internetu na: https://www.hrsume.hr/wp- content/uploads/2023/06/Godisnje-izvjesce-2022.pdf, page 45.

13 Vidjeti financijske izvjestaje za 2022., dostupne na internetu na: https://www.hrsume.hr/wp-content/uploads/2023/06/Godisnje- izvjesce-2022.pdf, page 44. Drustvo Hrvatske sume ima sjediste u Zagrebu i obuhvaća 17 regionalnih uprava za sume (ovisnih drustava) te 169 regionalnih ureda za sume.

14 Pod kontrolom holding drustva Faunus GmbH.

15 Podnesak podnositelja prituzbe od 30. lipnja 2021., str. 9., tocka 22.

16 Podnesak podnositelja prituzbe od 30. lipnja 2021., str. 13. i 14., tocke 38. i 39.

17 Podnositelj prituzbe navodi da je za ovaj predmet mjerodavna presuda od 8. prosinca 2011., France Télécom/Komisija, C-81/10 P, ECLI:EU:C:2011:811, t. 82., vidjeti Prilog A podnesku podnositelja prituzbe od 30. lipnja 2021., str. 38.

18 Prilog 6. ("Njemacke drazbe EUWID") podnesku podnositelja prituzbe od 30. lipnja 2021.

19 Svjctska banka, Hrvatska - Procjcna okvira intcgriranih drzavnih poduzcća (iSOEF) Svjctskc bankc, svibanj 2021., str. 42.

20 Podncsak Hrvatskc od 29. srpnja 2022., prilozi 39. i 40., koji ukljucuju nacrt okvirnog ugovora o prodaji trupaca i nacrt godisnjcg ugovora o kupnji trupaca za 2022.

21 Svi subjckti koji posluju u scktoru drva imaju pravo podnijcti zahtjcv za javni poziv drustva HS za prodaju drvnih sortimcnta na tcmclju "Urcdbc o drazbi odrcdcnih drvnih sortimcnata", u kojoj sc navodi da "u nadmctanju mogu sudjclovati pravnc i fizickc osobc rcgistriranc za obavljanjc djclatnosti trgovinc na jcdinstvcnom trzistu Europskc unijc, trzistu Europskog gospodarskog prostora tc drzavama izvan Europskc unijc i Europskoga gospodarskog prostora ili njihovi zastupnici", vidjcti podncsak Hrvatskc od 14. listopada 2021., stranicc od 2. do 3. i podncsak Hrvatskc od 29. srpnja 2022., tocka 44. i Prilog 46.

22 Podncsak podnositclja prituzbc od 30. lipnja 2021., str. 18., tocka 60.

23 Odluka Hrvatskog tijcla za zastitu trzisnog natjccanja u Prilogu 7. podncsku podnositclja prituzbc od 30. lipnja 2021., u kojoj sc navodi sljcdcćc: "...Hrvatskc Sumc na ncki su nacin,produzcna ruka' Ministarstva zastitc okolisa i prirodc koja urcdujc poslovnc odnosc s drugim poduzcćima i prilikom sklapanja ugovora s ovlastcnim uzgajivacima bilja provodi obvcznc odrcdbc na tcmclju odlukc nadlcznog ministarstva" u Hrvatskoj tc stoga "nc mozc u znatnoj mjcri djclovati samostalno... zbog cinjcnicc da nc mozc slobodno odabrati poduzcća s kojima zcli poslovati i pod kojim uvjctima...". Prcdmct sc odnosio na navodnu zlouporabu HS-a zbog odbijanja sklapanja ugovora o bcrbi s podnositcljcm prituzbc, cimc mu jc oncmogućcn pristup rclcvantnom trzistu branja cvijcća na podrucjima kojima upravlja HS (Dubrovacko-ncrctvanska zupanija i otoci Splitsko-dalmatinskc zupanijc, Sibcnsko-kninskc zupanijc i Zadarskc zupanijc).

24 Vidjcti Godisnjc izvjcsćc za 2023., dostupno na: https://www.hrsumc.hr/o-nama/godisnja-izvjcsca/, str. 3. - 5.; kao i intcrnctskc stranicc HDZ-a, dostupnc na: https://hdz.hr/ i https://arhiva.hdz.hr/.

25 Podncsak podnositclja prituzbc od 30. lipnja 2021., str. 17., tocka 51.

26 Podncsak podnositclja prituzbc od 4. kolovoza 2023., str. 5. i 6., tockc 10. i 11.

27 Kritcriji prihvatljivosti ukljucuju i obvczu kupca da HS-u mora omogućiti pristup svojim racunima, standardima za proizvodc i "razrcdima dovrscnosti" svojc proizvodnjc, obvczu dostavc informacija HS-u o upotrcbi trupaca kojc jc od njcga kupio (i svc drugc clcmcntc rclcvantnc za tu uporabu) tc obvczu izvjcsćivanja HS-a o kolicini drva koju jc prcradio i prodao u prcthodnoj godini tijckom ugovornog razdoblja, vidjcti Prilog A, str. 6. i Prilog 2. podncsku podnositclja prituzbc od 30. lipnja 2021. Vidjcti i "Nacrt odlukc o nacinima i uvjctima prodajc drvnih sortimcnata" za 2024. dostupan na intcrnctu na: https://www.hrsumc.hr/2023/09/08/nacrt- odlukc-o-nacinima-i-uvjctima-prodajc-drvnih-sortimcnata-za-2024-godinu/ i https://csavjctovanja.gov.hr/ECon/MainScrccn? cntityId=25075.

28 Prilog 1. podnesku podnositelja prituzbe od 4. kolovoza 2023.

29 Kriteriji prihvatljivosti utvrdeni su u "Odluci o uvjetima prodaje drvnih sortimenata" HS-a, vidjeti Prilog 2. podnesku podnositelja prituzbe od 30. lipnja 2021. Takve je uvjete odobrilo Udruzenje drvne industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u "Pismu o razumijevanju" od 15. prosinca 2017. te u sporazumu koji je hrvatsko Ministarstvo potpisalo s navedenim udruzenjem 19. studenoga 2018.

30 Razredi drva oznacavaju kvalitetu drva i kupcima pomazu da pronadu odgovarajuću vrstu drva za svoje potrebe. Tom se klasifikacijom osigurava da drvo ispunjava industrijske standarde i da se na odgovarajući nacin upotrebljava u gradevinarstvu i proizvodnji. Hrvatska tvrdi da se pri prodaji hrastovih trupaca HS-a uzimaju u obzir razredi dovrsenosti proizvoda od najvise faze do nizih razreda dovrsenosti, vidjeti podnesak Hrvatske od 29. srpnja 2022., tocka 56. i prilozi od 27. do 29.

31 Vidjeti Prilog 56. odgovoru Hrvatske od 29. srpnja 2022. kojim se dokazuje da je HS drustvu AURIC Barrell ponudio drukcije vrste drva i manju kolicinu.

32 Prepiska koju su ovisna drustva podnositelja prituzbe vodila s HS-om dokumentirana je u Prilogu 1. podnesku podnositelja prituzbe od 4. kolovoza 2023. U odgovoru na zahtjev za informacije Hrvatska je potvrdila da drustva podnositelja prituzbe "[...] nisu dostavila racune za proizvedene i prodane kolicine proizvoda [...]" ili su "[...] odbila sklopiti ugovor", vidjeti podnesak Hrvatske od 29. srpnja 2022., tocku 48. i podnesak podnositelja prituzbe od 4. kolovoza 2023., str. 8., tocke od 14. do 15.

33 Vidjeti podnesak podnositelja prituzbe od 30. lipnja 2021., str. 15., tocku 45., kako je dopunjen, medu ostalim, podneskom podnositelja prituzbe od 4. kolovoza 2023., str. 4. i 5.

34 Prilog 5. podnesku podnositelja prituzbe od 30. lipnja 2021. i https://poljoprivreda.gov.hr/print.aspx?id=423&url=print.

35 Vidjeti clanak od 28. prosinca 2023. u hrvatskim novinama Telegram u Prilogu 3. podnesku podnositelja prituzbe od 31. svibnja 2024. te clanak od 29. veljace 2016. pod naslovom "Problem oblikovanja dosljedne politike sumarstva i prerade drva u Hrvatskoj" Hrvatskog sumarskog drustva i urednicku kolumnu od 31. kolovoza 2021. "Tko je krivac za lose poslovne rezultate preradivaca drva?" u Sumarskom listu, sv. 145. br. 7 - 8, 2021., u kojem se navodi da HS odredenim kupcima prodaje trupce ispod trzisne cijene, koji ih nakon minimalne prerade (kako vise ne bi bili trupci) izvoze u velikim kolicinama.

36 Vidjeti izvore iz tiska navedene u prethodnoj biljesci i podnesak podnositelja prituzbe od 29. travnja 2022., str. 16.

37 Europski śumarski institut i Svjetska banka, Pregled i Preporuke za sustav prodaje drva Hrvatskih Suma - Zakljucci i nalazi Glavnog izvjeśća - Za raspravu), od 18. lipnja 2021., koje je podnositelj prituzbe dostavio 11. listopada 2024., u kojem se cijene u Hrvatskoj smatraju trziśnim cijenama samo za 5 % prodaje drva (tj. drva prodanog u okviru drazbi) u usporedbi s 85 - 90 % u Poljskoj, 96 % u Ceśkoj i gotovo 100 % u Estoniji i Francuskoj.

38 Europski śumarski institut i Svjetska banka, prethodno citirano, str. 7.

39 Europski śumarski institut i Svjetska banka, prethodno citirano, str. 9.

40 Europski śumarski institut i Svjetska banka, prethodno citirano, str. 2.

41 Vidjeti i priloge 51. i 57. odgovoru Hrvatske od 29. srpnja 2022., u kojima se navode kupci kojima su ponudeni drvni trupci izvan prethodnog okvirnog i godiśnjeg ugovora o kupnji trupaca.

42 Presuda Suda od 8. rujna 2011., Paint Graphos i dr., spojeni predmeti od C-78/08 do C-80/08, ECLI:EU:C:2011:550, tocka 52. presuda Suda od 10. sijecnja 2006., Cassa di Risparmio di Firenze SpA i dr., C-222/04, ECLI:EU: C:2006:8, tocke 135.-136.

43 Obavijest Europske komisije o pojmu drzavne potpore iz clanka 107. stavka 1. UFEU-a, SL C 262, 19.7.2016., str. 1.

44 Vidjeti Financijski izvjeśtaj za 2022., dostupan na internetu na: https://www.hrsume.hr/o-nama/godisnja-izvjesca/, page 9.

45 Podnesak Hrvatske od 29. srpnja 2022., tocke 29., 30., 31. i 53.

46 Podnesak Hrvatske od 29. srpnja 2022., tocka 30. i Prilog 19., str. 7.

47 Podnesak Hrvatske od 14. listopada 2021., str. 1.

48 NN 41/1990 (5.10.1990.), clanak 7., kojim je u Zakon o sumama dodan clanak 18.a.

49 NN 41/1990 (5.10.1990.), cl. 6. i NN 68/18, 115/18, 98/19, 32/20 i 145/20, u podnesku Hrvatske od 29. srpnja 2022., tocka 6.

50 Prilog 1. podnesku Hrvatske od 29. srpnja 2022. (Odluka Vlade Republike Hrvatske o promjeni statusa javnog poduzeća Hrvatske sume za gospodarenje sumama i sumskim zemljistima u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb, u trgovacko drustvo Hrvatske sume d.o.o. od 7. ozujka 2002.).

51 Podnesak Hrvatske od 14. listopada 2021., tocka 2. ("Opis mjera pomoći").

52 Podnesci Hrvatske od 12. veljace 2024. i 4. ozujka 2024.

53 NN 48/2018 (25.5.2018.), Odluka o iznosu, nacinu i rokovima uplate sredstava drustava od strateskog i posebnog interesa Republici Hrvatskoj u Drzavni proracun Republike Hrvatske za 2018., Prilog 16. podnesku Hrvatske od 29. srpnja 2022.

54 Doprinosi za sume uplaćuju se na poseban racun jedinice lokalne samouprave na podrucju na kojem je suma posjecena i koriste se iskljucivo za financiranje izgradnje i odrzavanja općinske infrastrukture, vidjeti podnesak Republike Hrvatske od 29. srpnja 2022., tocka 12.

55 Podnesak Hrvatske od 14. listopada 2021., str. 7.

56 Podnesak Hrvatske od 15. prosinca 2023., str. 1.-3.

57 NN 143/2021 (24.12.2021.), naveden u posljednjem stavku odjeljka A podneska Hrvatske od 15. prosinca 2023., str. 2.: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_12_143_2435.html.

58 Vidjeti Zakon o trgovackim drustvima (NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 152/11 - sluźbeni procisćeni tekst, 111/12, 125/11, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23, 130/23), u podnesku Hrvatske od 15. prosinca 2023., odjeljak B.II.

59 NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11 - procisćeni tekst, 111/12, 68/13, 110/15 i 40/19, vidjeti podnesak Hrvatske od 14. listopada 2021.

60 Vidjeti clanak 14. Poslovnika o unutarnjem ustrojstvu drustva s ogranicenom odgovornosću Hrvatske Sume, u Prilogu 8. podnesku Hrvatske od 29. srpnja 2022.: "sektor za unutarnju reviziju i nadzor obuhvaća podrucje rada i sve zadaće povezane s procjenom sustava unutarnje kontrole, pruźanjem neovisnog i objektivnog strucnog znanja i savjeta za poboljsanje poslovanja [...]".

61 Vidjeti clanak 15. Poslovnika o unutarnjem ustrojstvu drustva s ogranicenom odgovornosću Hrvatske sume, u Prilogu 8. podnesku Hrvatske od 29. srpnja 2022.: "zadaće unutarnje kontrole ukljucuju i provodenje izravnog nadzora s ciljem: [...] postizanja poslovnih ciljeva, jamstva pouzdanosti i sveobuhvatnosti financijskih i drugih izvjesća te preventivnog djelovanja radi uklanjanja nedostataka, pogresaka i poslovnih nepravilnosti".

62 NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 152/11 - sluźbeni procisćeni tekst, 111/12, 125/11, 68/13, 110/15, 40/19, 34/22, 114/22, 18/23, 130/23, vidjeti podnesak Hrvatske od 15. prosinca 2023., odjeljak B.

63 U skladu s clankom 19. Statuta upravni odbor odgovoran je, medu ostalim, za "donosenje odluka ili sklapanje ugovora koji su financijski i materijalno obvezujući za drustvo", a u skladu s clankom 12. Statuta Skupstina, koja predstavlja drźavu kao dionicara drustva, odlucuje o pitanjima kao sto su financijski izvjestaji drustva, upotreba ostvarene dobiti i pokriće gubitaka, razrjesenje clanova upravnog i nadzornog odbora, imenovanje i razrjesenje clanova odbora i clanova nadzornog odbora, promjene statusa i drugi poslovi utvrdeni zakonom, ukljucujući davanje prethodnog odobrenja Odboru u slucajevima kada Nadzorni odbor odbije dati svoju suglasnost, vidjeti Prilog 1. podnesku Hrvatske od 15. prosinca 2023.

64 Vidjeti clanak 21. tocke od 8. do 9. Poslovnika o unutarnjem ustrojstvu drustva s ogranicenom odgovornosću Hrvatske sume, u Prilogu 8. podnesku Hrvatske od 26. srpnja 2022.:

65 Podnesak Hrvatske od 15. prosinca 2023., odjeljak A, str. 2. i 3.

66 Podnesak Hrvatske od 15. prosinca 2023., str. 3. i Prilog 14. (Odluka o nacinima i uvjetima prodaje drvnih sortimenata za 2023.).

67 U skladu s clankom 20. Statuta drustva "[...] uprava drustva ne moźe, bez prethodne suglasnosti Nadzornog odbora, donositi odluke ili poduzimati odgovarajuće radnje i sklapati sljedeće pravne poslove: donosenje poslovnog plana drustva [...]; stjecanje, prodaja i terećenje nekretnina drustva, [...]; sklapanje ugovora o kreditu na razdoblje dulje od 1 (jedne) godine; sklapanje bilo kojeg ugovora u kojem je vrijednost pravnog posla veća od 10 000 000,00 HRK [...]", vidjeti Prilog 1. podnesku Hrvatske od 15. prosinca 2023.

68 Skupstina odlucuje o imenovanju i razrjesenju clanova Upravnog odbora i clanova Nadzornog odbora, uz iznimku jednog clana Nadzornog odbora, kojeg imenuje i razrjesava radnicko vijeće, vidjeti podnesak Hrvatske od 15. prosinca 2023., str. 2., odjeljak A.

69 Zakon o obvezama i pravima drzavnih duznosnika (NN 101/98,135/98, 105/99, 25/00, 73/00, 131/00, 30/01, 59/01, 114/01, 153/02, 154/02, 163/03, 16/04, 30/04, 105/04, 187/04, 121/05, 151/05, 92/05, 135/06, 141/06, 17/07, 34/07, 82/07, 107/07, 60/07, 38/09, 150/11, 22/13, 22/13, 102/14, 103/14, 3/15, 93/16, 44/17, 66/19), vidjeti podnesak Hrvatske od 15. prosinca 2023., odjeljak A.

70 Podnesak Hrvatske od 15. prosinca 2023., str. 2.

71 Clanci od 16. do 17. Statuta, u Prilogu 1. podnesku Hrvatske od 15. prosinca 2023.

72 U clanku 21. stoji "donosenje odluka ili sklapanje ugovora koji su financijski i materijalno obvezujući za drustvo", vidjeti Prilog 3. podnesku Hrvatske od 29. srpnja 2022.

73 Podnesak Hrvatske od 14. listopada 2021., str. 4.

74 Okvirni ugovor o prodaji trupaca sklapa se na razdoblje od 10 godina, ali se njime ne jamci isporuka drvnih trupaca tijekom cijelog trajanja ugovora jer, u skladu s uvjetima utvrdenima u godisnjim javnim pozivima, HS svake godine ponovno ocjenjuje uskladenost kupca s uvjetima za dobivanje godisnjeg ugovora, vidjeti podnesak Hrvatske od 29. srpnja 2022., tocke od 35. do 36., Prilog 39. (Okvirni ugovor o prodaji trupaca) i Prilog 40. (Godisnji ugovor o prodaji trupaca).

75 Prilozi od 41. do 45. podnesku Hrvatske od 29. srpnja 2022.

76 Podnesak Hrvatske od 29. srpnja 2022., tocke 37., 38., 56. i 57. Konkretno, cjenik okvirnog ugovora sadrzava "izracunsku jednadzbu" cijene drva, u kojoj se, osim kolicine, uzimaju u obzir razni drugi parametri, primjerice koeficijent ispravka kao postotno odstupanje od prosjecne cijene za svaki proizvod u relevantnim razredima dovrsenosti (za svaku vrstu drva) te prosjecna cijena odredenog proizvoda za sve proizvodace u svakom razredu itd., vidjeti Prilog 14. podnesku Hrvatske od 15. prosinca 2023.

77 Podnesak Hrvatske od 29. srpnja 2022., tocka 41. i Prilog 46.

78 Komercijalni uvjeti za kupce u javnim natjecajima utvrduju se na temelju Uredbe o drazbi odredenih drvnih sortimenata (Prilog 46. podnesku Hrvatske od 29. srpnja 2022.), Općih uvjeta prodaje odredenih drvnih proizvoda putem javnih natjecaja i baze ponuda, sve objavljene na sluzbenim internetskim stranicama drustva Hrvatske sume d.o.o., vidjeti podnesak Hrvatske od 29. srpnja 2022., tocke 42. do 44. i priloge 47. do 50.

79 Podnesak Hrvatske od 13. listopada 2021., str. 5. Kako je objasnjeno u podnesku Hrvatske od 29. srpnja 2022., str. 9.-10., u skladu s clankom 3. stavkom 6. Uredbe Vlade Republike Hrvatske o drazbi odredenih drvnih sortimenata od 17. rujna 2015., pocetna cijena drvnih sortimenata je trenutacna cijena prema godisnjem cjeniku HS-a uvećana za troskove do prodajnog mjesta i naknadu za koristenje sumskih cesta.

80 Vidi godisnje izvjesće Hrvatskog tijela za trzisno natjecanje za 2011. godinu, dostupno na internetu na: https://www.aztn.hr/uploads/ documents/eng/documents/AR/Annual_Report_of_the_Croatian_Competition_Agency_for_2011.pdf, str. 62. i priloge od 41. do 45. podnesku Hrvatske od 29. srpnja 2022.

81 Vidjeti podnesak Hrvatske od 29. srpnja 2022., prilozi od 25. do 29., ukljucujući "Odluku o nacinima i uvjetima prodaje drvnih sortimenata" za razdoblje 2017. - 2021. Kupci se ponovno procjenjuju svake godine tijekom desetogodisnjeg trajanja okvirnih ugovora, a onima koji ne ispunjavaju sve propisane uvjete (npr. nepostojanje racuna za proizvodnju na temelju sortimenta drva iz ugovora, dugovanja povezanih poduzeća i osoba, nemaju vlastitu tehnologiju za iskazani razred dovrsenosti itd.) moze se odbiti sklapanje godisnjeg ugovora, vidjeti priloge 35. - 38. Nadalje, "[na] popisu kupaca nalaze se i novi kupci s kojima drustvo HS d.o.o. nema okvirni i godisnji ugovor o kupnji trupaca te će nakon provedenih kontrola i donosenja odluke uprave na temelju rezultata nadzora biti moguće potpisati predmetne ugovore. [...]", vidjeti priloge 51. i 57.

82 Na internetskim stranicama drustva Hrvatske sume d.o.o. objavljena je "Odluka o drazbi odredenih drvnih sortimenata, opći uvjeti prodaje odredenih drvnih proizvoda putem javnih natjecaja i baze ponuda", vidjeti podnesak Hrvatske od 29. srpnja 2022., tocka 44. Hrvatska je 2015. donijela Uredbu o drazbama odredenih drvnih sortimenata, vidjeti Prilog 46. podnesku Hrvatske od 29. srpnja 2022.

83 Podnesak Hrvatske od 29. srpnja 2022., tocka 56.

84 Podnesak Hrvatske od 29. srpnja 2022., tocka 45.

85 Podnesak Hrvatske od 29. srpnja 2022., tocka 46.

86 Podnesak Hrvatske od 29. srpnja 2022., tocke 47. i 48.

87 Podnesak Hrvatske od 29. srpnja 2022., tocka 57.

88 Podnesak Hrvatske od 29. srpnja 2022., prilozi od 47. do 50.

89 Podnesak Hrvatske od 29. srpnja 2022., tocke 41. i 42.

90 Presuda Suda od 12. rujna 2000., Pavlov i dr., spojeni predmeti C-180/98 do C-184/98, ECLI:EU:C:2000:428, t. 74.;

91 Vidjeti medu ostalim presudu od 16. lipnja 1987., Komisija/Italija 118/85, ECLI:EU:C:1987:283, t. 7.; presuda od 24. listopada 2002., Aéroports de Paris/Komisija, C-82/01 P, ECLI:EU:C:2002:617, t. 107.; presuda od 10. sijecnja 2006., Cassa di Risparmio di Firenze, C-222/04, ECLI:EU:C:2006:8, t. 108.; presuda od 11. lipnja 2020., Austrija/Komisija, C-262/18 P, EU:C:2020:450, t. 29.; presuda od 2. lipnja 2021., Casa Regina Apostolorum della Oia Società delle Figlie di San Paolo, T223/18, ECLI:EU:T:2021:315, t. 148.

92 Presuda od 11. srpnja 1985., Komisija/Njemacka, 107/84, ECLI:EU:C:1985:332, t. 14. i 15.; presuda od 19. sijecnja 1994., SAT Fluggesellschaft, C-364/92, ECLI:EU:C:1994:7, t. 30.; presuda od 1. srpnja 2008., MOTOE, C-49/07, ECLI:EU:C:2008:376, t. 24.

93 Presuda od 26. studenoga 2015., Spanjolska/Komisija, T-461/13, ECLI:EU:T:2015:891, t. 40. i presuda od 25. sijecnja 2018., Brussels South Charleroi Airport/Komisija, T-818/14, ECLI:EU:T:2018:33, t. 97. - 98., presuda od 24. veljace 2024., Femern A/S, T-364/20, ECLI:EU:T:2024:125, tocke 54., 87. - 88.

94 Presuda Opceg suda od 12. prosinca 2000., Aéroports de Pariz/Komisija, T-128/98, ECLI:EU:T:2000:290, t. 108.

95 Presuda od 24. listopada 2002., Bernaldo de Quirós/Komisija, C-82/01 P, ECLI:EU:C:2002:617, t. 75.; presuda od 1. srpnja 2008., MOTOE, C-49/07, ECLI:EU:C:2008:376, t. 25.; presuda od 27. lipnja 2017., Congregación de Escuelas Pías Provincia Betania, C-74/16, ECLI:EU:C:2017:496, t. 44.

96 Vidjeti clanak 17. Zakona o sumama, kako je izmijenjen 2018.

97 Odluka Komisije od 9. ozujka 2017. Dispositions d'application du cadre des mesures forestières, SA.46096, t.. 23. i 35.; Odluka Komisije od 25. travnja 2012., Mesure 227 Investissements forestiers non productifs, SA.33613, t.. 7., 9. i 22.

98 Presuda od 12. rujna 2013., Njemacka/Komisija, T-347/09, ECLI:EU:T:2013:418, t. 31.

99 "Popis nedrvnih sumskih proizvoda i koristenja suma i sumskog zemljista" objavljen je na internetskim stranicama HS-a i dostupan je na poveznici https://www.hrsume.hr/tvrtke/proizvodi/#nedrvni.

100 Tocke 40. i 41. te presude.

101 Presuda od 12. rujna 2013., Francuska/Komisija, T-347/09, ECLI:EU:T:2013:418, t. 41.

102 Presuda od 12. rujna 2013., Njemacka/Komisija, T-347/09, ECLI:EU:T:2013:418, t. 41.

103 Vidjeti i tocku 207. Obavijesti Komisije o pojmu drzavne potpore.

104 Presuda od 12. rujna 2013., Njemacka/Komisija, T-347/09, ECLI:EU:T:2013:418, t. 34.

105 Vidjeti, medu ostalim, Odluku Komisije od 19. srpnja 2024. u predmetu Drzavna potpora SA.36303 (2024/C) (ex 2013/FC) - Belgija - Bespovratna sredstva za priznate flamanske organizacije za ocuvanje prirode, SL C/2024/3939.

106 Obavijest Komisije o pojmu drzavne potpore, tocke 34. do 37.

107 Predmet C-39/94, Syndicat français de l'Express international (SFEI) i drugi/La Poste i drugi, ECLI:EU:C:1996:285, t. 60. i predmet C-342/96, Spanjolska/Komisija, ECLI:EU:C:1999:210, t. 41.

108 Predmet 173/73, Italija/Komisija, ECLI:EU:C:1974:71, t. 13.

109 Tocka 53. Obavijesti Komisije o pojmu drzavne potpore, C/2016/2946, SL C 262, 19.7.2016.

110 Za ilustraciju vidjeti Odluku Komisije od 22. srpnja 2015. o drżavnoj potpori SA.13869 (C 68/2002) koju je provela Francuska u korist EDF-a (u daljnjem tekstu: izuzeće od plaćanja poreza na dobit) (SL 2016., L 34, str. 152.). U uvodnim izjavama 126. do 153. te Odluke Komisija je ispitala i odbacila primjenjivost testa privatnog ulagaca s obzirom na smjernice koje je Sud dao u svojoj presudi od 5. lipnja 2012. u predmetu C-124/10 P Komisija/EDF (ECLI:EU:C:2012:318). U tu je svrhu Komisija provela opću ocjenu u kojoj je odvojeno uzela u obzir, s jedne strane, (i) dokaze koji se odnose na navodnu odluku o ulaganju, (ii) ekonomske procjene koje su navodno provedene kako bi se utvrdila isplativost ulaganja, (iii) prirodu i predmet predmetne mjere, (iv) kontekst u kojem je odluka donesena i (v) pravila kojima je mjera bila podvrgnuta. Opći sud potvrdio je Odluku Komisije presudom od 16. sijecnja 2018. u predmetu T-747/15 EDF/Komisija (ECLI:EU:T:2018:6), a Sud je odbio żalbu protiv te presude u predmetu C-221/18 P - EDF/Komisija (ECLI:EU:C:2018:1009).

111 Svjetska banka, Croatia Integrated State-Owned Enterprises Framework (iSOEF) Assessment, svibanj 2021., str. 42. i dalje.

112 Presuda od 17. rujna 1980., Philip Morris, 730/79, ECLI:EU:C:1980:209, t. 11.; presuda Općeg suda od 15. lipnja 2000., Alzetta, spojeni predmeti T-298/97, T-312/97 itd., ECLI:EU:T:2000:151, t. 80.

113 Presuda Općeg suda od 15. lipnja 2000., Alzetta, spojeni predmeti T-298/97, T-312/97 itd., ECLI:EU:T:2000:151, t. od 141. do 147.; presuda od 24. srpnja 2003., Altmark Trans, C-280/00, ECLI:EU:C:2003:415.

114 Presuda od 14. sijecnja 2015., Eventech/The Parking Adjudicator, C-518/13, ECLI:EU:C:2015:9, t. 66.; presuda od 8. svibnja 2013. u predmetu Libert i ostali, spojeni predmeti C-197/11 i C-203/11, ECLI:EU:C:2013:288, tocka 77.; presuda od 4. travnja 2001. u predmetu Friulia Venezia Giulia, T-288/97, ECLI:EU:T:2001:115, tocka 41.

115 Presuda od 13 srpnja 1988., Francuska Republika/Komisija, 102/87, ECLI:EU:C:1988:391.

116 Presuda od 29. travnja 2004., Italija/Komisija, C-372/97, ECLI:EU:T:2004:234, t. 44.

117 Presuda od 6. srpnja 1995., AITEC i drugi/Komisija, spojeni predmeti T-447/93, T-448/93 and T-449/93, ECLI:EU:T:1995:130, t. 141.

118 Ukupno je u sumarskom sektoru u Hrvatskoj zaposleno oko 53 000 osoba, ukljucujući 35 000 u drvnoj preradivackoj industriji, vidjeti procjenu Svjetske banke, Croatia - Integrated State-Owned Enterprises Framework (iSOEF) Assessment, str. 42.

119 Ibidem.

120 Presuda od 9. studenog 2017., Komisija/TV2 Denmark, C-656/15 P, ECLI:EU:C:2017:836, t. 47.

121 Presuda od 13. rujna 2023., PostNord Logistics, T-525/20, ECLI:EU:T:2023:542, t. 52. do 54.

122 Svjetska banka, Croatia - Integrated State-owned Enterprises Framework (iSOEF) Assessment, citirano, str. 49.

123 Vidjeti "Uredba o uvjetima za izbor i imenovanje clanova Nadzornih odbora i Uprava pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i nacinu njihovih izbora" u Prilogu 7. podnesku Hrvatske od 29. srpnja 2022.

124 U istom smislu vidjeti i Svjetska banka, Croatia - Integrated State-owned Enterprises Framework (iSOEF) Assessment, citirano, str. 49. - 50.

125 Podnesak Hrvatske od 29. srpnja 2022., tocke 16. do 28.

126 Vidjeti clanke 2. i 3. Zakona br. 68/2018 od 27. srpnja 2018.

127 Svjetska banka, Croatia- Integrated State-owned Enterprises Framework (iSOEF) Assessment, citirano, str. 42. i dalje.

128 Presuda od 13. rujna 2023., PostNord Logistics, T-525/20, ECLI:EU:T:2023:542, t. 102.

129 Vidjeti, medu ostalim, Odluku Komisije od 6. studenoga 2013. u predmetu SA. 34721 (2012/C) (ex 2012/NN) - Njemacka - HoKaWe Eberswalde GmbH, SL L/109/2014, str. 30. do 40., t. 38. i tamo citiranu sudsku praksu.

130 Odluka Komisije od 15. veljace 2012., predmet SA.19045 - Njemacka - Navodna potpora u korist Klausnera, Bavarska, SL C/196/2012, tocke od 22. do 30.

131 "U javnom nadmetanju mogu sudjelovati sve pravne i fizicke osobe registrirane za obavljanje djelatnosti trgovine na jedinstvenom trzistu Europske unije, trzistu Europskog gospodarskog prostora te drzavama izvan Europske unije i Europskog gospodarskog prostora ili njihovi zastupnici", vidjeti podnesak Hrvatske od 14. listopada 2021., str. 2. i 3., i prilog 46. ("Uredba o drazbi odredenih drvnih sortimenata", clanak 2.) podnesku Hrvatske od 29. srpnja 2022.

132 Izuzeća predvidena clankom 107. stavkom 2. UFEU-a odnose se na sljedeće: (a) potpore socijalnog karaktera koje se dodjeljuju pojedinim potrosacima; (b) potpore za otklanjanje stete nastale zbog prirodnih nepogoda ili drugih izvanrednih dogadaja; potpore koje se dodjeljuju gospodarstvu odredenih podrucja Savezne Republike Njemacke.

133 Izuzeća predvidena clankom 107. stavkom 3. UFEU-a odnose se na sljedeće: (a) potpore za poticanje razvoja odredenih podrucja; (b) potpore za odredene vazne projekte od zajednickog europskog interesa ili za otklanjanje ozbiljnih poremećaja u gospodarstvu neke drzave clanice; (c) potpore za razvoj odredenih gospodarskih djelatnosti ili odredenih gospodarskih podrucja; (d) potpore za promicanje kulture i ocuvanje bastine; i (e) druge vrste potpora koje Vijeće odredi svojom odlukom.

134 Predmet T-68/03, Olympiaki Aeroporia Ypiresies/Komisija, ECLI:EU:T:2007:253, t. 34.

135 Uredba Vijeća (EU) od 13. srpnja 2015. o utvrdivanju detaljnih pravila primjene clanka 108. UFEU-a o funkcioniranju Europske unije (SL L 248, 24.9.2015., str. 9).

136 SL L 248, 24.9.2015., str. 9.

• Identyfikator: Dz.U.UE.C.2025.2126
• Rodzaj: Ogłoszenie
• Tytuł: POMOC PAŃSTWA - CHORWACJA - Pomoc państwa SA.63845 (2021/NN) - Skarga dotycząca pomocy państwa na rzecz niektórych chorwackich przedsiębiorstw działających w przemyśle drzewnym - Zaproszenie do zgłaszania uwag zgodnie z art. 108 ust. 2 Traktatu o funkcjonowaniu Unii Europejskiej
• Data aktu: 11/04/2025
• Data ogłoszenia: 11/04/2025